Petak, 30 Januara, 2026

Dugovječne i zdrave, kornjače možda kriju ključ za lijek protiv raka

 

Kornjače bi mogle da budu ključ za otkrivanje lijeka protiv raka, pokazuju nova istraživanja. Životinje koje su istovremeno velike i dugovječne obično imaju veći rizik od dobijanja raka, ali kornjače prkose tom pravilu.

Razlog tome, kako navode naučnici, mogao bi da leži u tome što su im ćelije veoma otporne na oštećenja, sporom metabolizmu koji smanjuje ćelijski stres, kao i u jedinstvenim genima koji pružaju zaštitu od kancera.

Naučnici sa Univerziteta u Notingemu i Birmingemu analizirali su medicinske izvještaje o obdukcijama stotina kornjača iz zooloških vrtova, uključujući i neke iz zoološkog vrta u Česteru.

Otkrili su da je samo jedan odsto kornjača imalo rak — znatno manje nego kod sisara ili ptica. Takođe su ustanovili da, kada se tumori i pojave, oni gotovo nikada ne metastaziraju.

Neke vrste kornjača — uključujući kopnene kornjače — žive više od 100 godina. Džinovske kornjače sa Galapagosa i Aldabre, na primjer, dožive ponekad i više od 150 godina. U aprilu ove godine, ženka te vrste postala je majka prvi put u svojoj 100. godini, u Zoološkom vrtu u Filadelfiji.

Otpornost na rak

„Kornjače, posebno džinovske kornjače sa Galapagosa i Aldabre, poznate su po dugom životnom vijeku i velikoj tjelesnoj masi. Očekivali biste da to znači i veći rizik od raka, ali naša studija, koja objedinjuje decenije podataka iz zooloških vrtova i prethodnih istraživanja, pokazuje koliko je rak izuzetno rijetka pojava kod ovih životinja. Zbog toga su kornjače neiskorišćen model za razumijevanje otpornosti na rak i zdravog starenja i pokazuje ključnu ulogu koju zoološki vrtovi imaju u unapređenju nauke kroz saradnju“, navodi dr Ilenija Kjari, jedna od autorki studije sa Škole bioloških nauka Univerziteta u Notingemu.

Skot Glaborman sa Univerziteta u Birmingemu smatra da treba učiti iz bioraznolikosti i iskoristiti činjenicu da su neke vrste, poput džinovskih kornjača, možda već riješile mnoge probleme s kojima se suočavaju ljudi — uključujući starenje i rak.

„Fantastično je što ovi napori ne samo da doprinose naučnom razumijevanju otpornosti na rak, već i podržavaju važne mjere očuvanja ugroženih vrsta koje možda nose ključ za medicinske proboje od koristi i za divlje životinje i za ljude“, ističe dr Helena Tarner, istraživač u zoološkom vrtu u Česteru.

Studija je objavljena u naučnom časopisu BioScience.

Povezane vijesti

Biljke se nose sa stresom dodirujući jedna drugu

Foto: Stefan.lefnaer/Wikimedia Commons Ljudi nisu jedina vrsta koja se snalazi uz malu pomoć svojih prijatelja. Određene vrste fizičkog dodira među biljkama im omogućavaju da bolje...

Nećemo se razboljeti zbog hladnoće, već zbog virusa

Foto: Freepik Britanski stručnjak pojašnjava da hladno vrijeme samo po sebi ne uzrokuje prehladu ili gripu. Umjesto toga, ono pojačava rizik stvarajući uslove koji pogoduju...

Popular Articles