Foto: Impuls
Na dan početka zime obdanica je najkraća, a noć najduža.
Na sjevernoj Zemljinoj hemisferi danas počinje zima. Zima će početi u 10:20 sati, dok će istovremeno za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti početi ljeto.
Na dan početka zime obdanica je najkraća, a noć najduža.
Sunce će izaći u 7:12 sati, a zaći u 15:59 sati, što znači da će obdanica da traje osam sati i 47 minuta, a noć 15 sati i 13 minuta.
Zimski solsticij, koji se još naziva i hibernalni solsticij, događa se kada bilo koji od polova Zemlje dostigne svoj maksimalni nagib od Sunca. To se dešava dva puta godišnje, jednom u svakoj hemisferi. Po nekim meteorolozima, zima 2024/25. u prosjeku će biti hladnija nego inače i s više snijega nego prethodnih pet do sedam godina.
Godišnja doba se mijenjaju ovisno o nagibu Zemljine osi u odnosu na ravninu po kojoj Zemlja ide oko Sunca. Kako Zemlja kruži oko Sunca, Zemljina osa u odnosu na sunce može doći u različite položaje pa tako Sjeverni pol bude najviše priklonjen Suncu. U tom slučaju ta polovica zemlje prima više topline i svjetlosti nego južna. To se događa od 21. juna, a taj dan nazivamo ljetnim solsticijem. Tada je svim ljudima na sjevernoj polutki dan najduži, a noć najkraća u godini.
Kretanjem i ophodnjom oko Sunca, sve manje se obasjava sjeverna, a sve više južna polutka. U jednom trenutku su obje jednako obasjane, a to se događa 23. septembra i taj dan nazivamo jesenjom ravnodnevnicom ili ekvinocijem.
Tog su datuma dan i noć jednako dugi i počinje godišnje doba jesen. Nastavkom putovanja Zemlja dolazi u položaj kada je Južni pol najviše priklonjen Suncu, i kad su Sunčeve zrake okomite na južnu obratnicu. Tada je Sjeverni pol najviše otklonjen od Sunca i na sjevernoj polutki je noć najduža, a dan najkraći. Zimski suncostaj je prvi dan zime na sjevernoj polutki, a događa se 21. ili 22. decembra. Prvi dan proljeća dolazi nam 20. ili 21. marta, a to je dan kada su obje Zemljine polutke ponovno jednako obasjane, a Sunčeve su zrake okomite na polutnik.