Foto: Lisa Trever/PRIA Panamarca/Reuters
Arheolozi su u Peruu otkrili odaju s tronom i i detaljno oslikanim zidovima koji ukazuju na to da je društvom naroda Moche prije više od 1.300 godina vjerovatno vladala – žena.
Arheološko nalazište pružilo je dodatne dokaze da je matrijarhat nekad vladao drevnom civilizacijom Moche na sjeverozapadnoj obali Perua.
U prostoriji sa stupovima, otkrivenoj na arheološkom lokalitetu Panamarca, nalaze se kameni tron i zidni murali koji prikazuju ženu s krunom na glavi kako prima posjetitelje. Ovo nalazište staro je više od 1.300 godina, a najnovije otkriće moglo bi ukazivati na to da je žena koja je „možda bila vladarica“ boravila u tom prostoru, izjavila je Jessica Ortiz Zevallos, direktorica ovog arheološkog projekta.
„Odaja s tronom za kraljicu nikada prije nije viđena u Panamarci, a niti igdje drugdje u drevnom Peruu”, stoji u izjavi tima s novootkrivenog lokaliteta.
Panamarca je bilo najjužnije središte drevnog naroda Moche (Mochica, Močika), koji je nastanjivao Peru još prije Inka, otprilike između 350. i 850. godine naše ere.
Nalazište u Peruu gdje je pronađena odaja s tronom
Matrijarhalno društvo?
Ovo otkriće podsjeća na mumiju žene nazvanu Gospa od Caoa, za koju se vjeruje da je vladala civilizacijom Moche prije 1.700 godina. Ona je pronađena na lokalitetu El Brujo, a ondje je potom otvoren i Cao muzej u kojem su uz tu mumiju izloženi i brojni predmeti i nakit pronađeni u grobnici.
Gospu od Caoa arheolozi su opisali kao prvu poznatu ženu guvernera u Peruu. Ovo najnovije otkriće još je jedan dokaz da su žene imale autoritet u društvu Moche.
„Panamarca nas i dalje iznenađuje,“ izjavila je Lisa Trever, profesorica istorije umjetnosti na Sveučilištu Columbia. „Ne samo zbog neprekidne kreativnosti slikara, već i zato što njihovi radovi naglavačke okreću naša vjerovanja o rodnim ulogama u drevnom svijetu civilizacije Moche.”
Nalazište u Peruu gdje je pronađena odaja s tronom
Detaljni murali pružaju novi uvid u kulturu
Lokalitet Panamarca, na kojem je u julu otkrivena odaja s tronom, poznat je po svojim raznobojnim muralima. Susjedna prostorija dobila je naziv „odaja isprepletenih zmija” zbog murala na kojem je prikazan lik s nogama na kojima se isprepliću zmije. Mnogi drugi murali u toj sobi prikazuju ratnike i čudovište koje naganja čovjeka.
„Sve je oslikano i fino ukrašeno mitološkim scenama i likovima”, izjavio je za Reuters arheolog Jose Ochatoma. On je tu sobu usporedio sa Sikstinskom kapelom u Vatikanu, koja je poznata po biblijskim freskama talijanskog umjetnika Michelangela.
Zidne slike „bilježe scene iz ideologije naroda Moche”, rekao je Ochatoma. Dodao je i da pružaju rijedak uvid u kulturu priobalne regije prije španjolskog osvajanja Južne Amerike.
„Otkrivamo ikonografiju koja nije viđena ranije u pred-hispanskom svijetu“, rekao je Ochatoma. Nakon pada civilizacije Moche u planinskim predjelima iste regije kasnije se uzdiglo carstvo Inka.
Murali Panamarce trenutno nisu dostupni turistima. „Pokrivamo iskopine kako bismo osigurali dugoročno očuvanje ovog važnog kulturnog naslijeđa“, izjavio je Ochatoma.