Foto: CZZS
Dok ne budemo imali očuvana prirodno vrijedna područja, osnovne standarde i regulative u oblasti životne sredine, neophodno je zaustaviti geološka istraživanja, kao i otvaranje novih rudnika u Bosni i Hercegovini, poruka je koju su Vladimir Topić ispred Centra za životnu sredinu (CZZS) i Zoran Poljašević ispred Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” Sočkovac istakli u Briselu na sastanku u Evropskom parlamentu pod nazivom “Balkan na raskršću: projekti rudarenja mineralnih sirovina u BiH i zemljama regiona”.
Sastanak, koji je imao za cilj da ukaže na zabrinjavajuće projekte rudarenja i geoloških istraživanja, kako u zemljama regije, tako i u našoj zemlji, sa posebnim osvrtom na ugroženost životne sredine i zdravlje ljudi, organizovan je u saradnji sa evropskom mrežom ekoloških organizacija Friends of the Earth Europe čija je članica i CZZS, Evropskim biroom za životnu sredinu i njemačkom fondacijom HBS- Heinrich Böll Stiftung. Pored predstavnika parlamenta, sastanku su prisustvovali i predstavnici drugih evropskih organizacija i institucija, kao i predstavnici ekoloških udruženja iz Srbije.
Mnoge politike su kreirane i u Evropskoj uniji i velika odgovornost za ove projekte je na evropskim institucijama, te je iz tog razloga prisutnim parlamentarcima predstavljena problematika u BiH vezana za protivljenje lokalnih zajednica geološkim istraživanjima, nedostatak učešća javnosti u procesima životne sredine, te negativni uticaj otvaranja novih rudnika na životnu sredinu, a posebno na jedinstvena prirodna područja kao što su planine Majevica i Ozren, dolina rijeke Plive, Trstionica, Kupres, Čajniče itd.
U Bosni i Hercegovini, zemlji koja već sad ima mnogo problema sa postojećim rudnicima i zagađenjem koje oni izazivaju, kao i sa neadekvatnim inspekcijskim kontrolama, te nedovoljnom zakonskom regulativom, izuzetno je opasno forsirati projekte novih rudnika, posebno na području koje je bogato vodnim resursima, poljoprivrednim zemljištem i šumom.
“Ne smijemo dozvoliti realizaciju svih tih projekata i otvaranje novih rudnika, jer nam već i postojeći prave veliko zagađenje. Ne smijemo da propustimo šansu za kreiranje novih parkova prirode i nacionalnih parkova, jer zasigurno imamo mnogo više prirodne vrijednosti u BiH od tek 3% teritorije koja je zvanično pod zaštitom. Ne smijemo da dozvolimo da vodu i plodnu zemlju zamijenimo rudnicima i dovedemo u opasnost zdravlje stanovništva. Bosna i Hercegovina ne smije biti rudarska kolonija!”, rekao je Vladimir Topić.
Slučajevi koji su posebno istaknuti su projekat rudarenja litijuma na Majevici koji prijeti da raseli stanovništvo tog kraja i dovede do ugrožavanja životne sredine iskopavanjem rude litijuma i magnezijuma, te da onemogući kreiranje Parka prirode Majevica i stvaranje održivog razvoja na ovom prostoru. Takođe, istaknuti su slučajevi rudnika u Varešu i Olovu koji već sada uzrokuju probleme i stvorili su niz nepravilnosti u radu i uticaja na životnu sredinu: od zagađivanja rijeka Bukovica i Bioštica preko ugrožavanja vodosnabdijevanja pojedinih mjesta, do ilegalne sječe šume za koju niko nije odgovarao te do konverzije šumskog zemljišta u građevinsko.
Zoran Poljašević je posebno predstavio probleme vezane za geološka istraživanja na Ozrenu, nepravilnosti koje su se već desile, kao i potencijalnu ugroženost ovog područja u budućnosti ako se nastavi sa geološkim istraživanjima i rudarenjem.
„U Bosni i Hercegovini, zemlji sa visokom stopom korupcije, sa jako slabim standardima u oblasti životne sredine i nedovoljno uređenom regulativom u istoj, sa malim procentom zaštićenog područja, ovi projekti prijete da stvore dodatne pritiske u ovoj oblasti, dovedu do zagađenja i opasnosti po ljudsko zdravlje, a time i dodatnog raseljavanja stanovništva i uništavanja visoko vrijedne prirode. Mnogo je još istražnih lokacija predviđenih za rudarenje u svrhu dobijanja mineralnih sirovina koje će najviše poslužiti visoko razvijenim zemljama i njihovoj energetskoj tranziciji, a sve na uštrb malih i nedovoljno razvijenih država. To moramo spriječiti“, zaključio je Topić.