Foto: Fena
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa liste kandidata za imenovanje za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora uklonila je gotovo 200 lica zbog povezanosti sa političkim partijama.
“Ne smijemo dozvoliti da budu imenovane osobe koje su bliske političkim aktivnostima i zato je naš stav vrlo rigorozan. Nemamo dovoljno vremena za čekanje dokaza koje možda nikada nećemo dobiti”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.
Sa liste za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora uklonjena su imena lica zbog povezanosti sa velikim brojem partija, najviše sa SDA. Primjera radi, u izbornoj jedinici Živinice sa liste je uklonjeno čak 69 osoba zbog povezanosti sa SDA, a tokom postupka je utvrđeno da su lica nakon raspisivanja izbora, a prije odluke o raspisivanju konkursa za predsjednike i zamjenike predsjednika podnijela ostavke na stranačke funkcije. U Mostaru je sa liste uklonjeno 22 ljudi zbog povezanosti sa HDZ-om, međutim tu odluka nije donesena jednoglasno jer je protiv bio Vlado Rogić, član CIK-a.
On je rekao da je prvobitna odluka CIK-a bila da se sa liste ukloni osam kandidata i da bi to podržao jer je utvrđeno da se radi o licima koje su u vezi sa HDZ-om, međutim ostalih 14 uklonjeno je samo na osnovu imena. Rogić smatra da u Mostaru ima po 10 ili 15 lica sa istim imenom i prezimenom i da to nije mogao biti kriterijum.
“Ničim nismo dokazali da se tu radi o osobama koje imaju isti matični broj. Ne znam zbog čega je zauzet taj stroži stav i ne mogu se složiti”, rekao je Vlado Rogić.
CIK je u Sokocu, po prijavi SNSD-a, sa liste uklonio 13 lica za koja je utvrđeno da su povezana sa SDS-om, dok je, što se tiče SDA, i u Konjicu uklonjeno čak 46 lica koja su povezana sa ovom strankom. Prijavu protiv kandidata SDA podnijeli su SDP, Narod i pravda, DF, SBiH, NeS i Platforma za progres.
Zanimljivo je da su odluke Centralne izborne komisije BiH u ovim slučajevima konačne i na njih nema prava žalbe.
Na samoj sjednici CIK-a moglo se čuti da i ne postoje baš najbolji mehanizmi provjere, ali i to da se ne smije dozvoliti da u birački odbor bude imenovan bilo ko za koga postoji sumnja.
“Ne možemo dozvoliti jer sami derogiramo novonametnute izmjene Izbornog zakona kao institucija”, rekla je Hadžiabdićeva.
Inače, jedan od ciljeva nametanja Izbornog zakona BiH bio je da se birački odbori kao najslabija karika izbornog procesa riješe stranačkog uticaja. Informacije sa terena govorile su da mnogi kandidati za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora imaju političku pozadinu. Te informacije upravo je potvrdio CIK, međutim problem je što je nemoguće provjeriti više od 8.000 kandidata, koliko ih je konkurisalo za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.
Na ovo još ranije upozoravali su mnogi, pa je tako još u junu za “Nezavisne novine” Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije, rekao da: “CIK preuzima imenovanja pod pretpostavkom da oni budu nezavisni, ali je pitanje gdje naći toliki broj ljudi koji su spremni da rade, a koji nisu članovi partija.”
Ranije, predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora bili su delegirani ispred političkih partija, međutim nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora dato je Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Trenutno, u toku je procedura njihovog imenovanja, a CIK je u obavezi da imenuje oko 8.500 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.