Foto: Agencije
Broj atentata na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koje je ili on najavio u svojim obraćanjima ili su ih “otkrili” prorežimski mediji odavno je dvocifren.
Predstavnici vlasti i sam predsjednik Republike nikada svoje tvrdnje nisu potkrijepili nekim dokazima, a kamoli da je podignuta i jedna jedina optužnica ili osuđen neki “zavjerenik”, a uskoro će osma godišnjica prvog “atentata” u Jajincima, navodi Nova.rs.
Informacije o posljednjem navodnom atentatu na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića objelodanio je on sam u petak kada je izjavio da „tajkun i kriminalac Dragan Šolak preko svojih sluga je došao na ideju da me u provođenju revolucije, ubiju“, izjavio je predsjednik Srbije.
Po uobičajenoj matrici, dramatičnim glasom, sa dramskim pauzama, zabrinuti predsjednik je još zabrinutijim članovima Srpske napredne stranke, rekao da „možda mogu da me ubiju, ali u Srbiji nikada neće pobijediti“. I to bi bio jedan od uobičajenih „pokušaja atentata“ na predsjednika države, da Vučić već sutradan nije izjavio da nije rekao to što su svi čuli da je rekao.
A ko su ti ljudi koji pokušavaju da ubiju Aleksandra Vučića i koliko je to atentata bilo na njega u posljednjih desetak godina? Istini za volju, iza rešetaka jeste završilo nekoliko desetina ljudi koji su Vučiću prijetili preko društvenih mreža, ali čak ni on, niti njegova medijska mašinerija to ne mogu nazvati pokušajima atentata.
Koliko je poznato, nikada se niko nije našao na optužnici za pokušaj atentata na Aleksandra Vučića.
Nešto najbliže tome, dogodilo se u oktobru 2016. godine, kada je u Jajincima, nedaleko od doma gdje žive roditelji predsjednika, Angelina i Anđelko Vučić, pronađen automobil pun oružja i municije, od kojeg je neko još bilo u sanducima. Doduše, ni taj slučaj nije dobio sudski epilog, jer je tužilaštvo procijenilo da nema elemenata za pokretanje krivičnog postupka. Ali, već tada se naziralo da su „atentati“ omiljena tema Aleksandra Vuića, tadašnjeg premijera Srbije, pogotovo kada se nađe u nezgodnoj situaciji, bilo zbog unutrašnje bilo zbog vanjske politike.