Foto: Shutterstock
Brazilski foto-novinar Sebastijao Ribeiro Salgado i njegova supruga proveli su posljednjih 20 godina sadeći šumu na površini od 1.750 hektara, kako bi transformisali jalov komad zemlje u brazilskoj državi Minas Žerais (Minas Gerais) u tropski raj, piše Gardijan.
Bila je 1994. godina i upravo se vratio sa traumatičnog zadatka izvještavanja o genocidu u Ruandi, piše Guardian.
„Sve je bilo uništeno. Samo je oko 0,5 odsto zemlje bilo prekriveno drvećem. Onda je moja žena imala sjajnu ideju da ponovo zasadimo ovu šumu. I kada smo počeli to da radimo, svi insekti, ptice i ribe su se vratili i, zahvaljujući ovom povećanju broja drveća, i ja sam se ponovo rodio – to je bio najvažniji trenutak“, rekao je on ranije za Gardijan.
„Duhovni razvoj i ekonomski opstanak“
Salgado i njegova porodica su osnovali Institut Tera, posadili su više od dva miliona stabala, transformišući okolinu. Time, kako kaže za Gardijan, pronašao je jedan odgovor na klimatske promjene – kao i kreativnu inspiraciju.
„Moramo da slušamo riječi ljudi koji na toj zemlji žive. Priroda je zemlja i to su druga bića, i ako nemamo neku vrstu duhovnog povratka na našu planetu, bojim se da ćemo biti ugroženi“, smatra Salgado.
U Africi, veza između duhovnog razvoja i ekonomskog opstanka je veoma važna. Uloga vjerskih ustanova u Tanzaniji i Ugandi je jako važna, a biskupi dijele velike zajedničke napore da obnove nekada pošumljena područja.
Ugrožene vrste sada nastanjuju prostor
Ovaj bračni par fokusiran je prije svega na obnovu životne sredine u basenu Rio Doke, navodi se na sajtu organizacije. Basen reke Rio Doke je jedan od najvažnijih u jugoistočnom Brazilu. Više od četiri miliona ljudi živi u njegovom području, suočavajući se sa posljedicama krčenja šuma i neuređene upotrebe prirodnih resursa, kao što su erozija tla i nestašica vode.
„Prve sadnice su posađene 1999. godine od strane lokalnih školskih učenika, označavajući početak bliskog odnosa sa zajednicom. U 20 godina od tada, jako erodirana zemlja je potpuno transformisana „u plodno šumsko područje, puno flore i faune“, prema vebsajtu Tera instituta.
Stotine vrsta flore i faune sada ovaj prostor nazivaju domom, uključujući skoro 300 vrsta drveća, više od 170 vrsta ptica, 30 vrsta sisara i 15 vrsta vodozemaca i gmizavaca – mnoge od njih su ugrožene.
Obnova je takođe imala uticaj na ekosistem i klimu, piše Dejl mejl, vraćajući nekoliko izvora koji su u ranijem periodu presušili u oblasti podložnoj sušama, i pozitivno utičući na lokalne temperature.
Ova porodica više ne posjeduje imanje, kako piše ovaj medij, koje je sada savezni prirodni rezervat koji obučava mlade ekologe i dočekuje posjetioce da vide ponovo rođenu šumu.