Vremenske prilike sa visokim postotkom vlage pogoduju razmnožavanju krpelja u prirodi, pa je sve veći broj građana koji se žale na ubode tih insekata i prijavljuju u službe Doma zdravlja u Sanskom Mostu, dok ljekari upozoravaju na oprez jer ovi krpelji mogu biti i prenosnici zaraznih bolesti.
Prema riječima Sande Čekić, direktorice pomenute zdravstvene ustanove, ugrizi ovih insekata generalno nisu opasni te mogu uzrokovati određenu nelagodu, ali kod osoba koje pate od alergija mogu uzrokovati snažne reakcije, ponekad opasne po život.
“Gotovo da nema dana da se građani koji borave u prirodi ne žale na ubode krpelja i u velikom broju slučajeva javljaju nam se pacijenti sa već izraženim lokalnim reakcijama upale. Ono što možemo preporučiti jeste da pacijenti ne vade sami krpelje, jer se u velikom broju slučajeva dešava da oni to nestručno urade, tako da jedan dio insekta ostane u tijelu, što može stvoriti dodatne komplikacije”, kaže Čekićeva.
Upozorava da se krpelji kod ljudi najčešće pojavljuju na pregibima i znojem podložnijim dijelovima tijela.
Ističe kako je većina ujeda bezopasna, ali da je obavezno javljanje liječniku ukoliko se pojave ozbiljniji simptomi.
“Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. Na mjestu ujeda obično se javljaju crvenilo, svrab i blaži otok, koji mogu potrajati nekoliko dana. Ako se nakon tog razdoblja pojave simptomi poput temperature, bolova u mišićima i zglobovima, glavobolja, mučnina i pojava osipa, obavezno je javljanje liječniku”, istakla je ona.
U Domu zdravlja Sanski Most poručuju da je najbolja prevencija bolesti koje prenose krpelji izbjegavanje područja gdje se u većem broju nalaze ovi insekti, a to su površine s visokom travom ili gustim grmljem.
“Između ostalog, preporučuje se nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, koje treba umetnuti u čarape ili čizme. Ne treba nositi vunene odjevne predmete, jer se za njih lakše zakači krpelj. Mogu se koristiti i preparati protiv ovih napasti u obliku spreja ili tekućine”, kažu u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Boravak u prirodi nosi opasnost i od susreta sa zmijama, te ugriza ovih gmizavaca, a u Domu zdravlja Sanski Most navode kako su se uspjeli opskrbiti dovoljnim količinama seruma protiv zmijskog otrova.
“Što se tiče pružanja prve pomoći u slučaju ugriza zmije, ne savjetuje se nikakvo podvezivanje, ranu je potrebno oprati vodom i sapunom, te se ne preporučuje nikakvo kretanje jer se tako podstiče širenje otrova kroz krv”, kazala je Čekićeva.
Prema njenim riječima, klinička slika kod ljudi se razvija ovisno o jačini imuniteta kod ugrižene osobe, dok je kod djece situacija dramatičnija zbog njihovog malog tijela, pa se otrov kod njih brže širi krvotokom.
“Za naše pacijente imamo dovoljno seruma, ali moram istaći kako su oni jako skupi jer se proizvode u ograničenim količinama, a rok njihovog trajanja je ograničen”, kazala je Čekićeva.