Foto: Omnibu
Šta smo online čitali o obrazovanju u BiH: nagrade, prepucavanja, ruske stipendije, izlet u Istanbul i visoko školstvo kao uslužna djelatnost. Plus i malo brojeva.
Piše: Marko Ban
Bolja strana vijesti
Svjetlost sunčanog aprila dobacila je i u medijsko izvještavanje o bh. obrazovanju, zahvaljujući ponovo – đacima. Na Evropskoj matematičkoj olimpijadi za djevojke – EGMO 2024 – koja je nedavno održana u Gruziji, srebrnu i bronzanu medalju osvojile su Asja Ćatić i Emina Hasanbegović, učenice Druge gimnazije Sarajevo i polaznice škole za nadarene matematičare u organizaciji Udruženja matematičara Kantona Sarajevo.
Vrijeme na gluposti iz zastarjelih udžbenika nisu trošili ni đaci u Sanskom Mostu i Sarajevu, gdje su vježbali pružanje prve pomoći i gašenje požara. Ali se ubjedljivo najbolja stvar dogodila u Konjicu, na tradicionalnom pozorišnom festivalu srednjoškolaca, sa 450 učesnica i učesnika iz 19 gradova. Publika je vidjela 26 predstava, a GRAND PRIX dodijeljen je predstavi Ožiljci Omladinskog pozorišta Bileća.
Pozanaćivanje obrazovanja
Euforično medijsko predstavljanje uspješne obrazovne politike u Gradišci, gdje su nabavljene najsavremenije CNC mašine, trenažeri, oprema za mehatroniku, hidrauliku, pneumatiku, oprema za obavljanje praktične nastave za oblast tekstila većina čitalaca također će uvrstiti u bolju stranu vijesti. Direktor tehničke škole s ponosom ističe da škola učenike školuje za zanimanja neophodna privredi. Praktičnu nastavu škola stavlja na prvo mjesto, čitamo dalje, a sve više učenika, osim u školskim radionicama i kabinetima, praktična znanja stiče u preduzećima. Većina, nakon sticanja diploma, tu ostaje da radi. Time završavamo ciklus od đačke klupe do radnog mjesta. Čovjeku prosto bude žao djece u gimnazijama, kojima ciklus nije posut dualnim ružama.
Srećom, i za njih ima nade!
1% stipendija
Naime, od 15.000 stipendija koliko vlada Ruske Federacije godišnje izdvaja u cijeli svijet, za osnovne, master i doktorske studije, 150 stipendija planirano je za srpske stipendiste. Što se konkursa tiče, nema nekih posebnih uslova, kada je u pitanju uspjeh u prethodnom obrazovanju, niti su problem starosne granice, a preduslov za dobijanje stipendije nije ni znanje ruskog jezika, jer se dobija takozvana nulta godina za učenje ruskog jezika, čulo se na promociji programa u Andrićvišegradu. Stipendija podrazumijeva zagarantovano mjesto na budžetu, upis bez prijemnog ispita, osim za smjerove kulture i umjetnosti, zagarantovano mjesto u studentskom domu, besplatne knjige i malu novčanu stipendiju koja pokriva troškove studentskog doma i telefona. Ishrana je jedini trošak u obavezi studenta a olakšica pri tome je velika mogućnost povremenog rada uz studiranje, rečeno je još. Ruske stipendije pokrivaju sve naučne oblasti u više od 500 državnih univerziteta širom Rusije.
Hipotekstualnost
Medijsko izvještavanje o obrazovanju i dalje je neodlučno između toga hoće li slijediti profesionalne standarde ili propagandne agende. Vijest (radosna!) da su ministarstva obrazovanja i nauke potpisali sa Sarajevskim univerzitetom sporazum o saradnji koji će regulisati metodičke, pedagoške, psihološke i edukacijsko-rehabilitacijske prakse, kao i druge oblike praktične nastave na studijskim programima na Univerzitetu u Sarajevu, koji se realiziraju u javnim odgojno-obrazovnim ustanovama, čiji je osnivač Kanton Sarajevo, među kojima su predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Vladimir Nazor, Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, Škola za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje, te druge javne odgojno-obrazovne ustanove u Kantonu Sarajevu ostala je kusa bez linka na sam Sporazum.
Isto važi i za Protokol za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja potpisan u RS-u između ministra prosvjete, ministra unutrašnjih poslova, ministra porodice, omladine i sporta i ministra zdravlja i socijalne zaštite: nigdje teksta Protokola!
Ako je internet za nešto dobar (predobar!), onda je to za korištenje linkova na izvore, izjave, zapisnike… dokumente. Javnost na kraju dobije samo promociju aktuelnih činovnika, dok suština ostane u zatvorenim fasciklama.
Narednih mjeseci takvog kljastog novinarstva biće sve više, kako se budu bližili lokalni izbori. Pompa će sasvim zasjeniti transparentnost. U očito jakoj konkurenciji –
brljoskar goes to
izvještaju o boravku ministrice prosvjete Republike Srpske u Istanbulu.
Krajem aprila, naime, bosanskohercegovačka delegacija ministrica&co obrazovanja boravila je u Turskoj. O boravku su izvijestile potčinjene press-službe. Federalno-kantonalne bile su konkretne u opisu itinerera: Tehnički univerzitet u Istanbulu (ITU) i Tehnološki park (TeknoPark), Yunus Emre Institut i Fondacija Türkiye Maarif, Upravni odbor IUS-a, Srednja škola Istanbul, Privredna komora Istanbul, Velika narodna skupština Turske – Parlament TBMM, dok su iz republičke bili prilično stisnuti: osim par fraza o saradnji, tehnologiji i znanju ništa; kao da je banjalučka ministrica sve vrijeme provela na relaciji hotel – Kapali-čaršija.
Igrokaz od štrajka
Cijeli mjesec čitaoce online medija zabavljalo je prepucavanje sarajevske ministrice obrazovanja i predsjednika federalno-kantonalnog sindikata. Uz ministricu je stala njena stranka, uz sindikalca manji dio prosvjetne nejači, mediji su ubirali klikove, a mutava dvotrećinska opozicija unutar vladajuće trojke mudro je šutila.
Obje zaraćene strane potezale su krupne riječi, bubotale se ustavom i šamarale pravima djece, ulagivale se roditeljima, mahale protivnikovim prljavim vešom, da bi na kraju vlast potegla pravosudnu batinu, a sindikalni vođa objeručke prihvatio ulogu žrtve. (Za sada neka ostane zabilježena izjava kantonalne Margaret Tačer da prava djeteta imaju prednost nad pravima odraslih kao antologijski primjer manipulacije konceptom dječijih prava.)
Utisak je uoči Praznika rada da je doživotni predsjednik nelegalno-legitimnog sindikata spreman podviti rep i štrajk do ostavke ministrice skratiti na simboličnu minutu šutnje za samim sobom.
Ispod ministricine kecelje oglasio se i premijer kantonalne vlade, podsjećajući prosvjetne radnike da su im plate u posljednje tri godine porasle za 46% pa da stoga nemaju razloga biti nezadovoljni svojim statusom. Osim ako nisu podstanari, jer je u te tri godine cijena kvadrata stana porasla za 100%. Istina, premijer je na vrijeme obuzdao svoj cinizam, pa nije prosvjetnim radnicima zaračunao u status i prihode od davanja instrukcija, čija se cijena povećala za cca 20%.
U poređenju sa sarajevskih 46% povećanja plata, natezanje u Mostaru, između sindikata prosvjete i kantonalne vlade, od 2,5% (ponuda Vlade) do 15% (zahtjev Sindikata) čita se kao neka parodija. Sindikati osnovnih i srednjih škola su o ponudi Vlade sproveli ankete članstva, stoji u vijesti, nakon čega su se članovi izjasnili da nisu zadovoljni s ponuđenim i odlučili se za generalni štrajk. Stoga je i februarska dosjetka predsjednika Sindikata učitelja HNK Gorana Miličevića nakon tri mjeseca još aktuelnija: Ova vlada nas je u svega 100 dana rada uspjela na ulice izvući dva puta, što Hercegova vlada nije uspjela ni za osam godina. Nastavimo li ovako postat ćemo turistička atrakcija, veća nego maškare u Čapljini.
Zenica mudrija od Sarajeva
Zeničkim sindikalistima budućnost traje duže od rate kredita: u pregovorima s vladom vode računa o migracijama i padu nataliteta pa su isposlovali nove standarde prema kojima je minimalan broj učenika u odjeljenju sa 16 smanjen na 14, optimalan sa 24 na 20, a maksimalan sa 31 na 26 učenika.
Univerzitet kao uslužna djelatnost
Manje đaka u školama znači i manje studenata na fakultetima, pa su na Zeničkom univerzitetu organizovali Dane otvorenih vrata sa željom da pokažu kako su na usluzi svim građanima ZDK. Nezgrapno sročena formulacija? Moguće, ali ne mijenja činjenicu da je visoko obrazovanje odavno sebe dovelo pred zid na kraju ćorsokaka, okrećući se od nauke ka uslužnosti vladajućim politikama.
CIPS i indeksi
Poučeni diskriminatornom odlukom ministrice visokog obrazovanja Kantona Sarajevo da stipendira samo one doktorante UNSA koji su prijavljeni u Sarajevu, možda studenti iz Zenice, ali i drugih nesarajevskih kantona dvaput razmisle isplati li im se studirati u gradu koji ih tretira kao ovce za šišanje. Dok popunjavaju minimalne upisne kvote da bi profesori uopšte mogli držati nastavu i primati duplo veće plate od nastavničkih – dobro su došli. Dobri su i dok troše novac na život 4-5 godina, ali kad ih treba stipendirati, odjednom ih se pita za CIPS.
April u brojevima
1714
broj osnovnih škola u BiH, u koje je u školskoj 2023/2024. upisano 256.385 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3952 ili 1,5 posto. Udio učenica u ukupnom broju upisanih u tekuću školsku godinu iznosi 48,6 posto. Nadalje, u školskoj 2023/2024. godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.899 učenika, što je u odnosu na školsku 2022/2023. godinu manje za 1,3 posto.
432.000
vrijednost u eurima 1000 računara koji su isporučeni srednjim stručnim školama u Odžaku, Tuzli, Srebreniku, Kalesiji, Kladnju, Zenici, Goraždu, Kiseljaku, Širokom Brijegu, Gacku, Trebinju, Prnjavoru i Sarajevu, a koje je obezbijedila EU.
47
broj Romkinja i Roma iz osnovnih i srednjih škola TK koji su u prošloj godini ostvarili odličan uspjeh i kojima su na svečanosti u Narodnom pozorištu u Tuzli povodom 8. aprila – Svjetskog dana Roma uručena priznanja, poklon-knjige i jednokratne stipendije od po 100 KM.
623
broj prvačića upisanih u osnovne škole na području Općine Centar Sarajevo deset puta vrednije od drugih.
64.500
iznos u KM plaćen za lift za djecu s poteškoćama u kretanju iz Budžeta Kantona Sarajevo za školu Skender Kulenović.
220.000
iznos u KM koji bi trebalo izdvajati mjesečno da bi se 5500 banjalučke djece u školama hranilo zdravo.
880
broj učenika u RS-u koji pohađa privatne srednje škole, za razliku od 34.825 koji pohađaju javne.
1.730.000
iznos u KM, koji će se podijeliti školama u KS za rekonstrukciju, investiciono održavanje i opremanje.
21
broj srednjih škola u KS koje su učestvovale na Tehnicijadi, kako se zove takmičenje u košarci, malom nogometu, odbojci, atletici, šahu i stolnom tenisu na kojem ne učestvuju gimnazije, valjda.