State Department
U izvještaju američkog State Departmenta o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu, istaknuto je nazadovanje u poštivanju određenih osnovnih ljudskih prava u državi, uključujući ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medija, nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, usvajanje zakona u bh. entitetu Republika Srpska kojim se kriminalizira kleveta, ozbiljnu korupciju i izraženo rodno zasnovano nasilje.
U uvodnom dijelu posebno se naglašava to što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska poduzele kontinuirane akcije koje su potkopale institucije države, povećale međuetničke tenzije i ograničile slobodu okupljanja i izražavanja.
„Eskalacija verbalnih i pravnih napada predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ugrozila je ustavni poredak države, a zapaljiva retorika podjela lidera Republike Srpske doprinijela je povećanju političkih i etničkih tenzija u cijeloj zemlji“, istaknuto je.
„Nekažnjavanje za neke zločine počinjene tokom sukoba 1992-1995 i dalje predstavlja ozbiljan problem“, piše, između ostalog, u jednom dijelu izvještaja gdje se dodaje kako su vlasti ostvarile samo ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema.
Navodi se i kako su zabilježeni slučajevi historijskog revizionizma, negiranje genocida, a uz to nastavljeno je veličanje pojedinaca osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine:
„Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu tokom godine do oktobra za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine.“
U nastavku se ističe kako su fizički i sanitarni uslovi bili teški u nekim zatvorima i pritvorskim jedinicama u zemlji. Dalje, naglašeno je kako ne postoji sveobuhvatni državni zakon o restituciji koji bi regulisao vraćanje nacionalizovane imovine, primarno vjerskim zajednicama, što su mnogi vladini zvaničnici zloupotrijebili u smislu da su takvu imovinu koristili kao oruđe za etničku i političku manipulaciju.
Ističe se i kako su političke stranke i ličnosti organizovanog kriminala ponekad utjecale na pravosuđe u politički osjetljivim slučajevima, posebno onima koji se odnose na korupciju.
U izvještaju se spominje i primjer iz jula 2023. godine kada je provaljeno u stan urednika Žurnala Eldina Karića i novinarke Žane Karić Gauk.
„U julu su provalnici provalili u stan istraživačkih novinara portala Žurnal.info Eldina Karića i Žane Karić Gauk i ukrali dva laptopa. Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima opisali su incident kao čin zastrašivanja.“
Podaci pokazuju, navodi se, kako je nastavljena praksa podnošenja građanskih tužbi za klevetu protiv novinara, što je često rezultiralo novčanim kaznama, a slučajevi klevete su se i dalje koristili za vršenje i finansijskog i političkog pritiska na medije i novinare. U 80% slučajeva tužbe za klevetu podnosili su državni službenici ili političari.
„Udruženje BH novinari je tokom godine navelo niz slučajeva u kojima su pojedinci i institucije preko svojih advokata slali dopise medijima u kojima traže da uklone i izbrišu sadržaje koje su objavili. U većini slučajeva sadržaj se odnosio na izvještavanje o kriminalu i korupciji. Ovakve zahtjeve dobili su novinski portali Capital.ba, Žurnal i Bljesak.info, svi poznati prema svom istraživačkom radu“, navodi se.
Navedeni su i izvještaji koji su govorili o zloupotrebama i nepravilnostima koje su obilježile izborni proces 2022. godine, uz izdvojeni dio da su „političke stranke nastavile da manipulišu izbornim procesom registracijom fiktivnih političkih subjekata kako bi u biračkim odborima bili njihovi lojalni ljudi“.
Naglašeno je i kako je korupcija i dalje prisutna u procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi, a postojali su i stalni izvještaji o korupciji u sigurnosnim snagama svih nivoa. Struktura vlade na više nivoa pružila je korumpiranim dužnosnicima široke mogućnosti da traže „naknade za usluge“, posebno u institucijama lokalne uprave.
„Analitičari su smatrali da je pravni okvir za krivično gonjenje korupcije zadovoljavajući na gotovo svim nivoima vlasti i pripisali su izostanak krivičnog gonjenja visokog profila političkom pritisku i nedostatku političke volje“, piše u izvještaju.
Istaknuto je i kako su uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina nastavljena u cijeloj zemlji i da su porasli u odnosu na prethodne godine, posebno prema povratnicima bošnjačke manjine u entitetu Republika Srpska. Pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju pri zapošljavanju i obrazovanju kako u državnom tako i u privatnom sektoru.
„U 2022. policiji ili tužilaštvima je prijavljen 181 potencijalni incident motiviran predrasudama širom zemlje s najčešćom pristrasnošću zasnovanom na etničkoj pripadnosti, koja je povezana s vjerom. Incidenti su najčešće uključivali oštećenje imovine, skrnavljenje vjerskih objekata i verbalni napad lično i putem interneta. Neki incidenti uključivali su vatreno oružje, noževe i palice, a došlo je i do masovnih tuča među članovima fudbalskih navijačkih klubova različitih nacionalnosti“, naveli su autori.
Izvještaj upozorava i na nasilje nad ženama i seksualnim manjinama, te pokušaje vlasti entiteta Republika Srpska da ograniče slobodu izražavanja, okupljanja i djelovanja.
Na kraju, izdvojimo ono što su naglasili i u samom izvještaju, u dijelu u kojem je sumarno nabrojeno i objašnjeno u kojim poljima su uočeni nedostaci:
– mučenje ili okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje pritvorenika od strane policije;
– teški i po život opasni zatvorski uslovi;
– ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa;
– ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu;
– značajno uplitanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja;
– ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća za manjinske kandidate;
– ozbiljna korupcija u vladi;
– ekstenzivno rodno zasnovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje, nasilje nad djecom, te rani i prisilni brakovi u romskoj populaciji;
– zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na pripadnike etničkih grupa;
– vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereni na različite vjerske grupe;
– zločini motivisani antisemitizmom;
– zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, queer ili interseksualne osobe.
Vlada nije preduzela kredibilne korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su počinili kršenje ljudskih prava, navodi se u izvještaju.