Foto: Joshua Heath/Unsplash
Od početka civilizacije ljudi dijele život sa životinjama. Bilo da su odani saputnici ili radni partneri, životinje su odigrale ključnu ulogu u oblikovanju ljudskih društava.
Osim njihovih neposrednih prednosti, sve je više dokaza koji upućuju na to da odrastanje uz životinje može donijeti neočekivane prednosti, a jedna od njih je povećana otpornost na bolesti.
Higijenska hipoteza
Ideja da rano izlaganje životinjama može ojačati naš imunološki sustav nalazi svoje korijene u hipotezi o higijeni. Predložena od strane epidemiologa Davida P. Strachana 1989. godine, ova hipoteza dovodi u pitanje prevladavajuće mišljenje da su povećana čistoća i smanjena izloženost mikrobima tijekom djetinjstva nedvosmisleno korisni.
Strachan je predložio da nedostatak izloženosti zaraznim agensima u ranom djetinjstvu može dovesti do povećanog rizika od razvoja alergija i autoimunih bolesti kasnije u životu.
Životinje kao mikrobni glasnici
Jedan od mehanizama pomoću kojih životinje mogu ojačati naš imunološki sustav je kroz uvođenje različitih mikrobnih zajednica. Dokazano je da kućni ljubimci, osobito psi, donose mnoštvo mikroorganizama u kućnu okolinu. Ovi mikrobi, koji uključuju bakterije, pa čak i parazite, mogu pomoći u treniranju imunološkog sustava da učinkovitije odgovori na potencijalne prijetnje, prenosi Kreni Zdravo!
Istraživanja su pokazala da djeca odgajana u kućanstvima s kućnim ljubimcima imaju manji rizik od razvoja alergija i astme.
Štoviše, raznolikost mikroba koje unose životinje može pridonijeti uspostavi uravnoteženog i otpornog mikrobioma u ljudskim crijevima. Snažan crijevni mikrobiom povezan je s bezbrojnim zdravstvenim prednostima, uključujući poboljšanu probavu, bolju apsorpciju hranjivih tvari i ojačani imunološki sustav.
Smanjenje stresa i imunitet
Druženje sa životinjama također je povezano sa smanjenom razinom stresa, a ova psihološka korist može imati učinak na naš imunološki sustav. Dokazano je da kronični stres slabi imunološki odgovor, čineći pojedince osjetljivijima na infekcije.
Interakcija sa životinjama, bilo kroz maženje, igru ili jednostavno njihovu prisutnost, može potaknuti oslobađanje oksitocina i serotonina – hormona koji potiču opuštanje i borbu protiv stresa. Ublažavanjem stresa ove interakcije mogu neizravno pridonijeti poboljšanju imunološke funkcije.
Uloga aktivnosti na otvorenom
Odrastanje sa životinjama često podrazumijeva provođenje više vremena na otvorenom, sudjelovanje u aktivnostima poput šetnje psa, igranja u dvorištu ili drugih aktivnosti, npr. sudjelovanja u konjičkim sportovima. Aktivnosti na otvorenom povezuju se s različitim zdravstvenim dobrobitima, uključujući povećanu proizvodnju vitamina D, poboljšano zdravlje kardiovaskularnog sustava i poboljšanu imunološku funkciju.
Izlaganje prirodnim elementima i sunčevoj svjetlosti može potaknuti proizvodnju vitamina D, koji ima ključnu ulogu u modulaciji imunološkog sustava i zaštiti od infekcija.
Anegdotski dokazi
Izvan znanstvenog područja brojni izvještaji podržavaju ideju da odrastanje uz životinje može potaknuti otpornost na bolesti. Obitelji s kućnim ljubimcima često prijavljuju manje slučajeva uobičajenih bolesti među svojom djecom.
Osim toga, postoje slučajevi uvođenja terapeutskih životinja u zdravstvene ustanove kako bi se pomoglo u oporavku pacijenata, što dodatno naglašava potencijalne zdravstvene dobrobiti povezane s interakcijama sa životinjama.
Dok je odnos između odrastanja sa životinjama i otpornosti na bolesti višestruko polje proučavanja koje se razvija, dosadašnji dokazi upućuju na to da bi druženje sa životinjama doista moglo donijeti zdravstvene prednosti.
Od jačanja imunološkog sustava preko izlaganja mikrobima do smanjenja stresa i promicanja aktivnosti na otvorenom, dobrobiti odrastanja sa životinjama nadilaze puko druženje.
Kako se naše razumijevanje složene međuigre između ljudskog zdravlja i životinjskog carstva produbljuje, možda ćemo otkriti još više razloga da cijenimo vezu između ljudi i njihovih kućnih ljubimaca.