Foto: Google
Bosna i Hercegovina je opet tema na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 10. maja. Hoće li Zapad izaći u susret zahtjevima Kine i Rusije?
Piše: A. DUČIĆ
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) trebalo bi 10. maja razmatrati situaciju u Bosni i Hercegovini. Na navedenoj sjednici planirano je da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt podnese izvještaj o stanju u našoj državi.
Prema informacijama nezavisne organizacije Security Council Report koju finansira 25 država svijeta, a koja kreira stručne analize za Vijeće sigurnosti UN-a, uloga Ureda visokog predstavnika (OHR) ostaje ključno pitanje za Vijeće sigurnosti.
-Ni Kina ni Rusija ne priznaju Schmidtov autoritet kao visokog predstavnika i mogu pozvati na prijevremeno zatvaranje OHR-a u debati na sjednici. Jedna od opcija za Vijeće sigurnosti je da razmotri predsjedničku izjavu u kojoj se predlaže revizija buduće uloge OHR-a u zamjenu da P2 (Kina i Rusija) priznaju Schmidtov legitimitet kao visokog predstavnika – navodi se u informaciji navedene organizacija koja djeluje na globalnom nivou.
Drugo važno pitanje je, ističe se, potreba za rješavanjem sve većih nacionalističkih i separatističkih akcija i retorike.
-Schmidtova odluka od 27. februara kojom se suspenduje zakon NSRS o imovini koju koriste vlasti RS bit će ključni pokazatelj spremnosti rukovodstva RS-a da ospori autoritet OHR-a i odlučnost visokog predstavnika da provede odluke ako RS odluči da se odupre. Članovi Vijeća mogu razmotriti izdavanje predsjedničke izjave kojom se potvrđuje kontinuirana važnost Dejtonskog sporazuma i pozivaju sve strane da se suzdrže od retorike i akcija koje izazivaju podjele – kaže se u informaciji.
U analizi se dalje ističe da „duboke podjele u vezi sa euroatlantskim integracijama BiH i mogućim pristupanjem NATO-u – posebno između Rusije s jedne strane i SAD-a i članica Evropskog vijeća s druge strane – boje dinamiku postupanja Vijeća sigurnosti u vezi sa BiH. Situacija u Ukrajini će vjerovatno nastaviti da prožima angažman Vijeća i kada je riječ o odnosu prema BiH i doprinosi daljoj podjeli između ova dva tabora – navodi se u analizi.
Podsjeća se da su se u proteklom periodu odnosi između rukovodstva RS-a i Velike Britanije i SAD-a pogoršali jer vlasti RS teže bližim vezama s Kinom i Rusijom. Dodik je, podsjećaju, 8. januara odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina najvišom medaljom časti RS za njegovu “patriotsku brigu i ljubav” prema bosanskim Srbima.
-Dodik je 8. aprila rekao da će RS “sarađivati sa [Kinom] u svim oblastima”, ističući da ako RS nije u stanju da ostvari svoje interese “sa EU, to može i sa nekim drugim”.
Dodik je 24. marta rekao da RS više neće sarađivati sa osobljem ambasada Velike Britanije i SAD u BiH nakon što su SAD uvele sankcije trima pojedincima, uključujući direktoru Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Draganu Stankoviću. Dodik je 11. aprila dalje najavio da će RS obustaviti sve aktivnosti saradnje sa NATO-om. Kao odgovor, Američka ambasada u BiH objavila je saopštenje u kojem se ističe da Dodik nema ovlaštenja da jednostrano suspenduje ili mijenja Zakon o odbrani iz 2005. godine, koji nalaže saradnju RS sa NATO-om – navode iz ove organizacije.