Istraživanja sugerišu da bi posjete mjestima gdje ima ptičjeg svijeta, ljekari mogli da propisuju kao terapiju, kako bi pacijentima poboljšali mentalno zdravlje, jer su analize utvrdile da slušanje, pa i gledanje ptica, pozitivno utiče na mentalno zdravlje, piše Gardijan, a prenosi RTS.
Studija, koju su vodili stručnjaci sa Kraljevskog koledža u Londonu, otkrila je da svakodnevni susreti sa pticama podižu raspoloženje ljudi sa depresijom, kao i šire populacije. Istraživači su rekli da nalazi sugerišu da bi posjete mjestima sa bogatom florom uz veći broj ptica, kao što su parkovi i prijedeli oko rijeka, ljekari mogli da propisuju za liječenje mentalnih problema.
Njihovi nalazi takođe ističu potrebu za boljom zaštitom životne sredine i poboljšanjem biodiverziteta u urbanim, prigradskim i ruralnim područjima kako bi se očuvala staništa ptica.
Studija, objavljena u časopisu Scientific Reports pratila je svakodnevne susrete 1.292 učesnika sa pticama prošle godine putem aplikacije za pametne telefone pod nazivom Urban Mind.
Tokom dvije nedjelje, učesnici, iz Velike Britanije, Evrope, SAD, Kine i Australije, bili su podstaknuti u nasumičnim intervalima da zabilježe kako se osjećaju, uključujući to – da li su srećni ili pod stresom, dok su im drveće i ptice u blizini.
Istraživači su otkrili da su se prosječni rezultati stepena mentalnog zdravlja učesnika povećavali kada su bili u prilici da gledaju ili slušaju ptice, uključujući i one koji za dijagnozu imaju depresivna stanja.
Ovaj blagotvorni efekat počinje već tokom boravka u opisanom okruženju, a traje i nakon susreta sa pticama i zelenilom, svjedoče sami ispitanici.
Andrea Mešeli, profesor rane intervencije u mentalnom zdravlju na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekao je: „Moramo stvoriti i podržati okruženja, posebno urbana okruženja, u kojima je život ptica – karakteristika. Da biste imali zdravu populaciju ptica, potrebne su vam i biljke, potrebno je i drveće. Moramo da njegujemo sav ekosistem u našim gradovima”.
On je dodao da je pozitivan efekat susreta sa pticama na osobe sa depresijom značajan jer utiče i na osobe koje imaju probleme psihičke prirode.
„Znamo da vježbanje čini da se svi osjećaju bolje. Ali nevjerovatno je izazovno motivisati nekoga sa depresijom da vježba. S druge strane, kontakt sa pticama u prirodnom okruženju nešto što je, možda, izvodljivije”, dodao je Mešeli.
Majkl Smit iz Nomad Projects, koji je zajedno sa stručnjacima sa koledža razvijao aplikaciju za pametne telefone za potrebe studije, rekao je da istraživanje takođe postavlja pitanja o vezi između nejednakosti u zdravlju i pristupa prirodi. Tako na primjer, pojedina istraživanja pokazuju da je finansijski standard ljudi u vezi sa pristupom zelenim površinama u urbanim sredinama. Siromašnima je to omogućeno u manjem obimu.
Terapeutski kompleks
Nomad Projects je suosnivač Bethnal Nature Trust, koji je prošlog ljeta izgradio jezero za koje je Smit rekao da je „privuklo veliki broj vrsta i jedinki ptica”.
„To je pravi terapeutski kompleks, biodiverzitet, bogat prostor unutar masivnog stambenog naselja između četiri saobraćajnice. Riječ je o mjestu gdje ljudi masovno odlaze svakog dana samo da bi se opustili”, objašnjava Smit.
Adrijan Tomas, autor Vodiča za pjevanje ptica Kraljevskog društva za zaštitu ptica, rekao je da nalazima izvještaja nisu iznenađeni jer je većina ljudi svoju reakciju na ptičiju pjesmu opisala – kao radost i sreću.
Dodao je: „Pjesma ptica je nekada bila prirodna muzika dostupna svim ljudima i mislim da je ugrađena negdje duboko u našu psihu. Povezuje se sa proljećem i obnovom i lijepim vremenom koje dolazi, što je samo jedan od razloga zašto moramo da se potrudimo oko rješavanja krize u kojoj je priroda, i osiguramo je za budućnost”.