Zbog klimatskih promjena velike vrućine i šumski požari postat će sve češći, intenzivniji i duži, što će pogoršati kvalitet zraka i zdravlje ljudi, upozorio je UN u srijedu.
Po novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije, agencije Ujedinjenih nacija, dinamika uzajamnog jačanja zagađenosti i zagrijavanja planete imaće posljedice na klimu, zbog kojih će patiti milioni ljudi.
Godišnji bilten UN-a o kvalitetu vazduha i klimi posebno ističe uticaj dima uzrokovanog šumskim požarima u 2021. godini nakon što su, kao i u 2020, vrućina i suša pogoršali širenje šumskih požara na zapadu Sjeverne Amerike i u Sibiru, što je izazvalo znatno povećanje nivoa finih čestica (PM 2,5) štetnih za zdravlje.
“Prema projekcijama, čak uz slabu emisiju, zagrijavanje planetae uzrokovaće povećanje broja šumskih požara i zagađenost atmosfere koju izazivaju”, objasnio je glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas, prenose AFP i Hina.
On je u saopštenju naglasio da će ta pojava uticati na ljudsko zdravlje, ali će jednako tako pogoditi i ekosisteme jer zagađivači atmosfere padaju na Zemljinu površinu.
“Promatrali smo taj proces tokom velikih vrućina koje su pogodile Evropu i Kinu ove godine, kada su stabilni atmosferski uslovi, sunčano vrijeme i slabi vjetrovi pogodovali povećanom nivou zagađivača”, rekao je.
Šumski požari
Prema posmatranjima na planetarnom nivou, tokom posljednje dvijae dekade ukupna izgorena površina u jednoj godini imala je tendenciju smanjivanja, zahvaljujući manjem broju požara u savani i preriji. No, na kontinentalnom nivou, u nekim regijama zabilježena je tendencija povećavanja, posebno na zapadu Sjeverne Amerike, u Amazoni i Australiji.
Snažni šumski požari izazvali su abnormalno povišene nivoe PM 2,5 čestica u Sibiru, Kanadi i na zapadu SAD-a u julu 2021. godine. U istočnom Sibiru te su koncentracije dostigle nivo koji “nikad dosad nije primijećen”, tvrdi Svjetska meteorološka organizacija, uglavnom zbog posebno visokih temperatura i suše.
Ova godina “daje naslutiti što nam donosi budućnosti, jer moramo se bojati novoga povećanja učestalosti, jačine i trajanja valova vrućine”, tvrdi Taalas.
To bi moglo još više pogoršati kvalitet vazduha zbog takozvane “klimatske reakcije”, odnosno uticaja klimatskih promjena na povećanje nivoa ozona na nivou tla, na štetu zraka koji udišemo.
Prema projekcijama, na područjima u kojima će se više osjećati ta pojava, a to je većina Azije, živi gotovo četvrtina svjetskog stanovništva, objasnio je Lorenzo Labrador, zadužen za naučna istraživanja pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. Klimatske promjene mogle bi, dakle, naškoditi stotinama miliona ljudi.