Foto: Glas Srpske
Pod sumnjom da je počino seksualni delikt nad trinaestogodišnjom štićenicom Doma „Rada Vranješević“, uhapšen je nedavno mladić iz Gradiške. Kako je saopšteno iz policije, ovo krivično djelo počinjeno je između prvog februara i početka aprila ove godine.
Piše: Bojana Vinčić
I nažalost, ništa novo. Vijesti, koje mjesecima dolaze iz ustanove koja bi trebalo biti sigurno utočište djeci bez roditeljskog staranja, govore o toj djeci kao žrtvama perverznih predatora, često zaposlenih u toj ustanovi.
Od početka ove godine, ovo je već treći otkriveni slučaj seksualnog nasilja nad maloljetnim štićenicama doma za nezbrinutu djecu.
U međuvremenu, javnost je krajem marta šokirala vijest o pokušaju samoubistva šesnaestogodišnje štićenice ove ustanove.
Zbog osjećaja odgovornosti direktor doma je u februaru podnio ostavku. Ministar zdravlja, za razliku od njega, kaže da ne osjeća nikakvu odgovornost.
Tužilaštvo je nakon nekoliko mjeseci od prvog slučaja tek podiglo jednu optužnicu. Za sve ostala nedjela imaju jednostavan odgovor: Istraga je u toku.
Predatori među žrtvama
Banjalučkoj policiji je još sredinom decembra 2021. godine prijavljena sumnja na seksualno iskorištavanje štićenice Doma za djecu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“, međutim osumnjičena osoba uhapšena je tek nakon mjesec i po dana. Na pitanje zašto je tužilaštvu trebalo toliko vremena da reaguje na prijavu, iz ove ustanove su tada odgovorili da su nalog za hapšenje izdali nakon „novih dokaza“.
„Tužilaštvo je nakon provedenih istražnih radnji dana 27. 1. 2022. godine, došlo do novih činjenica da je počinjeno krivično djelo „obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina“, te je odmah naložilo Policijskoj upravi Banja Luka, da se lice inicijala A. K. liši slobode, te nakon kriminalističke obrade, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, sprovede u okružno javno tužilaštvo“.
Tužilaštvo je 30. januara okružnom sudu predložilo pritvor za osumnjičenog.
A. K. je portir u domu „Rada Vranješević“. Istog dana, za isto djelo, slobode je lišen i E. H. iz Modriče.
On je osim za krivično djelo „obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina“, osumnjičen i za „zadovoljenje polnih strasti pred djetetom“.
Nakon ovih hapšenja je utvrđeno, kako je saopšteno iz policije, da su dva portira seksualno zlostavljala štićenice doma.
Protiv ovih lica, međutim, još nije podignuta ni optužnica.
„Predmet protiv osumnjičenog lica A. K. iz Banje Luke se nalazi u radu i u fazi je istrage zbog krivičnog djela ’obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina’ iz člana 172, stav 3, u vezi sa stavom 1 i 2 KZ RS, počinjenog na štetu maloljetnog lica“, kažu u tužilaštvu.
Foto: banjaluka.net
U međuvremenu, prijavljen je još jedan slučaj polne zloupotrebe maloljetnog lica u domu „Rada Vranješević“. Okružnom tužilaštvu je polovinom marta podnesen izvještaj protiv šezdesetogodišnjeg portira u ovoj ustanovi Milorada Jerimovića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nad maloljetnim licem.
I ovo je jedini slučaj u kome je do sada podignuta optužnica.
„U predmetu protiv osumnjičenog lica J. M. iz Banje Luke, istraga je okončana, te je podignuta optužnica zbog krivičnog djela ’polna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godina’ iz člana 173, stav 4, u vezi sa stavom 1, 2 i 3 Krivičnog zakonika Republike Srpske“, potvrdili su nam u tužilaštvu.
U isčekivanju zločina?!
Frapantno je da je sam direktor doma Vladimir Kajkut, krajem januara, rekao medijima da su već tri puta prethodnih godina dobijali anonimnu prijavu protiv istog lica. U dva slučaja, tvrdi, tužilaštvo je donijelo naredbu o neprovođenju istrage. Tek nakon treće prijave iz decembra prošle godine disciplinska komisija doma suspendovala je radnika, ali na 15 dana.
„Radnik može biti suspendovan samo onoliko koliko traje postupak, osim ako nakon toga ne bude izrečena mjera otkaza ugovora o radu. U ovom slučaju komisija nije utvrdila nepravilnosti koje bi bile mjera otkaza za ugovor o radu, ali je utvrdila određene manje nepravilnosti, gdje je on kažnjen drugom mjerom, i to kaznom 20 posto od plate u trajanju od tri mjeseca, kada se radnik nakon toga vraća na rad“, kazao je direkor doma „Rada Vranješević“ Vladimir Kajkut.
Kajkut je početkom februara podnio ostavku na direktorsku poziciju zbog, kako je istakao, moralne odgovornosti zbog slučajeva zlostavljanja štićenica ove ustanove.
Hoće li sva odgovornost nadležnih stati u njegovu ostavku, budući da je već sada jasno da se seksualno nasilje nad djecom u ovom domu ne dešava od juče i da je u ovom slučaju Kajkut samo jedan u nizu odgovornih.
Foto: kontakt.com
Gdje je sistem zakazao još nije utvrđeno, a veliko je pitanje da li će svi odgovorni osjetiti ruku pravde i ko je sve umiješan u ove slučajeve.
Iz ministarstva unutrašnjih poslova kažu da je policija na osnovu prijave rukovodstva doma, u prethodnim slučajevima izvršila provjere, te obavijestila tužilaštvo. U daljoj istrazi utvrdiće se da li postoji odgovornost i propusti u radu zaposlenih u domu.
„Da li su oni koji rade u domu i oni koji su prvi pozvani da se brinu o toj djeci znali za to, da li su to prepoznali i da li su adekvatno reagovali i da li postoji njihova odgovornost, svakako će se utvrditi kroz dalju istragu“, zapitao se javno ministar Dragan Lukač.
U domu u kojem je trebalo da budu maksimalno zaštićene, djevojčice su bile meta predatora, što će zasigurno ostaviti nesagledive posljedice. Da je stanje u domu katastrofalno, govori i saznanje da je veliki broj djevojčica pregledan na UKC-u zbog pokušaja samoubistva, ali iz kliničkog centra nikada nisu javno o tome progovorili.
Da uhapšeni portir nije jedini koji nesavjesno obavlja svoj posao, govori i to da je uprava doma primila prijavu protiv još jednog radnika. Uprava je priznala da su u januaru imali i prijavu protiv drugog radnika od strane druge štićenice iz doma. Tvrde da su odmah odreagovali i to prijavili policijskim službama, te da se provodi disciplinski postupak i prikupljaju dokazi na osnovu kojih će biti donesena odluka.
O svemu što se dešava u domu oglasio se i Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS:
Kaže da stručni nadzor nije još završen, te da tek treba provjeriti da li su ispoštovane zakonske procedure u radu doma i poručio da on kao ministar ne osjeća nikakvu odgovornost.
Ko je odgovoran?
Pored brige za smještaj, hranu i ostale potrebe, briga za bezbjednost djece je najbitnija, ali čini se, to nije bio prioritet osoblju ovog doma. Disciplinska komisija takođe nije prepoznala ozbiljnost slučaja pa je osumnjičenog radnika vratila na posao, a kažnjen je smanjenjem plate za 20 posto. Iz resornog ministarstva se hvale kako redovno obavljaju stručni nadzor. Koliko je taj nadzor dobar, pokazao je ovaj slučaj. Za rad s djecom potrebne su stručne osobe, ali stranačko zapošljavanje, čini se, bilo je prioritet.
„Ono što je još važno u okviru doma „Rada Vranješević“ je da je bilo pojedinačnih slučajeva u kojima su vjerovatno, a evo tražićemo i za to relevantno objašnjenje, određeni ljudi, ne u skladu sa svojim zvanjem pravim, raspoređivani na određena stručna mjesta i to se svakako mora ispitati i vidjeti zbog kojih razloga se to dešavalo“, priznao je Šeranić.
(Ne)briga
Zabrinjavajuće je i to da su o slučaju seksualnog zlostavljanja u domu „Rada Vranješević“ radnici banjalučkog Centra za socijalni rad saznali tek mjesec dana nakon što se on desio. Direktorica centra Irena Joldžić je izjavila medijima, da je djevojčica zbrinuta u Centru za socijalni radi i da je jako teško tu djevojčicu sada staviti u hraniteljsku porodicu, a nema ni ustanove u koju bi se dijete moglo smjestiti.
Oglasili su se i iz kancelarije Ombudsmena za ljudska prava. Pitaju zašto se toliko čekalo na reakciju nadležnih, kada se radi o jednom od najtežih oblika krivičnog djela, za koje se po zakonu propisuje i doživotna kazna zatvora. Neprijavljivanje krivičnog djela i počinioca još je jedna stavka koju će ova institucija ispitati.
„Postupci generalno prema maloljetnicima, odnosno, djeci su hitni. Ja sam čuo ovih dana različite konotacije termina „hitno“, šta se smatra hitno. Hitno je odmah, i tu nema rasprave. Zadužujete određeno lice, određenog pravnika i on radi taj posao, jer hitnost podrazumijeva odmah, reakciju odmah, a ne čekanje dan, dva, 40 ili dvije godine“, kaže Ljubinko Mitrović, ombudsmen.
Nakon posljednjeg slučaja koji je odjeknuo u javnosti, djeca koja žive u ovom domu ne osjećaju se sigurno. To dokazuje i činjenica da su nakon nemilih događaja, dvije djevojčice pobjegle iz doma. Iz ove ustanove tvrde da se oni brinu o svojim štićenicima, uz objašnjenje na koji način. Tvrde da djeca samostalno odlaze na nastavu, povremeno odlaze u naselje ili grad, kino, pozorište i slično.
Pozivaju se na protokole o postupanju vaspitnog i stručnog osoblja u kriznim situacijama i to sve u skadu s preporukama resornog ministarstva, a sve s namjerom, kako tvrde, najboljeg interesa i zaštite djeteta. Da, to su propisi, a o tome kakva je praksa, ipak svjedoče posljedice koje ovih dana izlaze na vidjelo.
Godinama se spekuliše, a već i otkriva, da u domu postoje brojne nepravilnosti, koje nijedan protokol niti ministarstvo ne može da spriječi, osim brze reakcije nadležnih u domu. Ali veći je problem, ako postoje slučajevi koji zbog straha od posljedica nisu prijavljeni.
Lanac odgovornih je u ovom slučaju, po svemu sudeći, dugačak. Upravu doma i stanje u ovoj ustanovi očigledno nije adekvatno kontrolisalo resorno ministarstvo, a ni drugi nadležni organi.
Za svu djecu nad kojom je izvršen sličan zločin, osim dugotrajne psihoterapije, potreban je sistem u kojem će djelovati niz stručno osposobljenih osoba, čiji je najvažniji zadatak da ih zaštite i učine sve da se žrtve osjete voljenim i vrijednim. Ipak, na kraju, mnoge stvari mogu čekati, ali djeca ne mogu. Njima ne možemo odgovoriti „sutra“, oni traže „danas“.