Kada čujete loše vijesti, možda će vam srce početi ubrzano raditi ili ćete pak osjetiti bol u prsima. No, ova su stanja puno više od tek puke metafore koja opisuje intenzivne emocije – ona ukazuju na fascinantan način na koji naša tijela reagiraju na te osjećaje, i emocionalno i fizički. Ali ima li to smisla budući da svi znamo da je srce samo simbol ljubavi i boli, a da je za osjećaje ipak zadužen mozak? Kako onda takve intenzivne emocije aktiviraju određene osjete u našim prsima?
Odgovor je zapravo vrlo jednostavan – ni znanstvenici nisu u potpunosti sigurni. Robert Emery i Jim Coan, profesori psihologije na Sveučilištu u Virginiji, objašnjavaju u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Scientific American da bi se rješenje na to pitanje moglo nalaziti u prednjem cingularnom korteksu, području mozga za koje se smatra da regulira emocionalne reakcije. Oni ukazuju na to da prednji cingularni korteks postaje aktivan u stresnim situacijama. Prethodno se za tu regiju mislilo da stimulira živac vagus koji počinje u moždanom deblu i spaja se na prsima i trbuhu. Upravo se za tu stimulaciju mislilo da će dovesti do ‘boli’ koju osjećamo u našim prsima.
Dakle, koje vrste emocija dovode do tog osjećaja boli u prsima? U studiji iz 2013., znanstvenici sa Sveučilišta Aalto, Sveučilišta u Turku i Sveučilišta u Tampereu krenuli su tražiti odgovor na ovo pitanje. Pitali su 700 osoba da im točno pokažu gdje su osjetili različite emocije u svojim tijelima.
Studija objavljena u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences pokazala je da su rezultati bili dosljedni i iznenađujuće slični u različitim kulturološkim sredinama. Znanstvenici su otkrili da određene emocije mogu biti grupirane zajedno – npr. ljutnja, tjeskoba i strah povezane su s jakim osjećajem u prsima. S druge strane, sreća, pa čak i ljubav, izazvale su aktivnost u cijelom tijelu.