Foto: Unsplash
Naučnici s američkog univerziteta Stanford razvili su hibridnu imunološku terapiju koja blokira dijabetes tipa 1 kod miševa i otvara vrata sigurnijim transplantatima za ljude.
Novo istraživanje na miševima otkrilo je iznenađujuće snažan način zaustavljanja ili poništavanja dijabetesa tipa 1. Umjesto oslanjanja na jedan oblik terapije, naučnici su izgradili hibridni imunološki sistem koristeći zajedno stanice miševa domaćina i donora. Riječ je o inovaciji koja je omogućila da presađeno tkivo funkcioniše bez imunosupresivnih lijekova najmanje četiri mjeseca.
Naučni tim s Medicinskog fakulteta američkog univerziteta Stanford kombinirao je donorski i primateljski imunološki sistem zajedno s donorskim nakupinama stanicama, nakon što je životinje pripremio imunološkim inhibitorom, ciljanim zračenjem i određenim protutijelima. Takva priprema omogućila je miran suživot stanica u trajanju najmanje četiri mjeseca.
Vjerujemo da će ovaj pristup biti transformativan za ljude s dijabetesom tipa 1 ili drugim autoimunosnim bolestima, kao i za one koji trebaju transplantate čvrstih organa, kaže razvojni biolog Seung Kim s Medicinskog fakulteta Stanford i jedan od autora istraživanja koje je objavljeno u časopisu Journal of Clinical Investigation, u članku objavljenom na stranicama navedenog američkog sveučilišta.
Resetiranje pogrešnog imunološkog odgovora
Dijabetes tipa 1 nastaje kada imunološki sistem uništi takozvane beta otočiće (nakupine stanica gušterače) koji proizvode inzulin. Donorske beta otočiće mogu vratiti tu funkciju, ali ih imunološki sustav uobičajeno prepoznaje kao strano tkivo. U navedenom istraživanju hibridni imunološki sistem spriječio je odbacivanje. Unatoč tome što je mali dio donorskih beta-otočića pokazao znakove upale, imunološki sistem primatelja ih nije napadao.
-Moramo ne samo zamijeniti izgubljene otočiće nego i resetirati imunološki sistem primatelja kako bismo spriječili daljnje uništavanje tih stanica. Stvaranje hibridnog imunološkog sistema ostvaruje oba cilja, kaže Kim.
Tretirani miševi izbjegli su štetnu reakciju presađenih beta-otočića u svojem tijelu, a raniji naučni radovi koji kombiniraju imunološke stanice dodatno podupiru potencijal te tehnike i kod ljudi.
Izazovi i prepreke za primjenu na ljudima
Izazovi ipak ostaju, jer beta-otočići se mogu darovati samo nakon smrti i moraju poticati od iste osobe kao i krvotvorne matične stanice, koje su isto tako nužne u navedenoj hibridnoj terapiji. Naučnici sada doduše proučavaju laboratorijski uzgojene alternative. Mogućnost primjene tih otkrića na ljude iznimno je uzbudljiva, rekao je na kraju Kim.