Mnoge afričke životinje imaju pruge na tijelu, ali nijedan od tih uzoraka nema tako jasan kontrast kao kod zebre.
Neki naučnici su sugerisali da pruge zebrama služe kako bi se kamuflirale i pobjegle od lavova i drugih predatora, drugi sugerišu da pruge služe za izbjegavanje neugodnih ugriza muva koje prenose bolesti, a treći da su pruge tu kako bi kontrolisale tjelesnu temperaturu. Naučnici sa Univerziteta Kalifornija u Los Anđelesu (UCLA) proveli su i obradili jedno od najopširnijih istraživanja, ispitujući kako 29 okolišnih uzroka utiče na stil zebrinih pruga na 16 mjesta od centralne do južne Afrike. Otkrili su da je raspored i oblik pruga na leđima usko povezan s temperaturom i padavinama tog područja. Rezultati sugerišu i da su pruge na torzu još od veće pomoći pri regulaciji temperature, a ne pri bježanju od muha i lavova. Rezultati su objavljeni u časopisu “Royal Society Open Science”.
“Ono što nas je vodilo u ovom istraživanju je pitanje – zašto zebre imaju pruge kao sredstvo obrane od predatora? I druge životinje bježe od predatora, pa nemaju pruge. Takođe, i druge životinje pate od ugriza muva, pa nemaju pruge”, kaže koautor istraživanja Ron Larison s UCLA.
Druge životinje takođe moraju regulisati tjelesnu temperaturu, ali zebre imaju posebne koristi od dodatnog sistema hlađenja, jer probavljaju hranu manje efikasno od drugih biljojeda u Africi. Prema tome, moraju provesti duže periode na suncu kako bi pojele više hrane, za razliku od drugih životinja.
“Zebre imaju potrebu neprestano tražiti hranu tokom dana, što ih drži na otvorenom više od drugih životinja. Dodatni sistem hlađenja zaista jako dobro dođe u ovim okolnostima”, kaže Larison za časopis “Science”.
Stepske zebre s najviše definisanim prugama na torzu žive na sjevernom, ekvatorskom dijelu, a one s manje definisanim prugama na torzu su tipične za južnu Afriku, odnosno hladnije područje – što je otkriće koje potkrepljuje objašnjenje termoregulacijom.
No, naučnici još nisu eksperimentalno potvrdili teoriju da bi crno-bijele pruge mogle generisati male vrtloge vazduha nad zebrinim tijelom te mnogi vjeruju da pruge ne mogu izazvati taj efekt.
“Ne vjerujem da biste željeli imati gustu crnu dlaku po leđima ako se želite ohladiti. To je zadnja boja koju biste htjeli”, kaže Tim Karo, profesor biologije divljih životinja na UCLA, koji se takođe bavi zebrinim prugama.
Karo kaže da su regije s toplijom vlažnom klimom pogodne za neke vrste prenosnika bolesti poput ce-ce muva, koje je i tim uzeo u obzir u svom istraživanju. Te zaključuje da bi crno-bijele pruge mogle biti sredstvo za izbjegavanje muva, a ne termoregulacije. Muve se, čini se, muče s prepoznavanjem prugastih površina, ali naučnici nisu sigurni zašto.
Ipak, slažu se da svi rezultati trebaju dalja istraživanja, te da zebrine pruge vjerovatno imaju višestruke svrhe. Na primjer, i termoregulaciju i izbjegavanje bolesti.