Wednesday, November 20, 2024

Facebook vrvi od dezinformacija usmjerenih protiv Tomaševića i platforme Možemo

Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Dan nakon prvog kruga lokalnih izbora na Facebooku je krenula prljava – dakle difamacijska i dezinformacijska – kampanja protiv Tomislava Tomaševića i platforme Možemo. 

Kampanju protiv Tomaševića vode stranice i grupe na Facebooku oko kojih se dominantno okupljaju simpatizeri Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Detektirali smo više objava koje sadrže dezinformacije i manipulacije o Škorinom protukandidatu u drugom izbornom krugu, ali i njegovim suradnicima.

Tomaševića tako optužuju da je spriječio gradnju crkve na Savici, prozivaju ga izdajnikom, neradnikom, komunistom i totalitaristom, tvrde da građanima podvaljuje nekakvu prikrivenu ideologiju, govore o “Sorosevim ulaganjima u rušenje Hrvatske” i “milijunima iz stranih donacija” (arhivirano ovdje, ovdje i ovdje). Lažno prezentiraju podatke iz Tomaševićeve imovinske kartice te ga neutemeljeno optužuju da je “kadar Ive Sanadera“.

Sandru Benčić optužuje se da “nikad nije zaradila nijednu kunu izvan stranih dotacija i proračuna Milana Bandića”. Uršu Raukar prozivaju da je “najavila kristalnu noć u Zagrebu”.

Kako se financiraju

Mnoge od ovih dezinformacija Faktograf već raskrinkao kao činjenično netočne (1, 2, 3). Niti se platforma Možemo financira iz stranih donacija (što bi bilo protuzakonito), niti iza njih stoji milijarder i filantrop George Soros, čija zaklada Otvoreno društvo financijski podržava rad organizacija civilnog društva diljem svijeta.

Ponovimo još jednom: brojni članovi platforme Možemo prije ulaska u politiku bili su aktivisti civilnog društva. Udruge u kojima su bili ili još uvijek jesu zaposleni financiraju se projektno, tj. predaju svoje projektne prijedloge na javne natječaje, a oni koji imaju najbolje ponuđene projekte dobivaju sredstva za njihovu provedbu. Ta sredstva vrlo često stižu od inozemnih zaklada.

Međutim, to ne znači da iste te inozemne zaklade financiraju platformu Možemo. Iz njihovih financijskih izvještaja, javno dostupnih na stranicama Državnog izbornog povjerenstva, potpuno je jasno da ta optužba nema nikakvo utemeljenje u stvarnosti. Rad platforme Možemo financiran je malim donacijama građana i novcem koji kao parlamentarna stranka dobivaju iz državnog proračuna.

Jednako netočna je i optužba da je “Tomašević zaustavio izgradnju crkve na Savici”. Izgradnji te crkve oduprla se lokalna građanska inicijativa, kojoj je Tomašević dao podršku. Građani Savice su se, podsjećamo, godinama odupirali Bandićevoj nakani da betonizira jedini park u njihovom naselju kako bi se izgradila crkva. Čak i sama inicijativa tada je isticala da nema ništa protiv gradnje crkve na Savici, ali su se protivili tome da se crkva izgradi baš u parku.

O optužbama da su članovi platforme Možemo nekakvi prikriveni komunisti koji žele obnavljati Jugoslaviju također smo već pisali, utvrdivši da su ne samo činjenično neutemeljene, već i potpuno nelogične. Kroz svoj aktivistički angažman razni su se članovi ove platforme u raznim prilikama deklarirali kao antifašisti i tražili uvažavanje hrvatske antifašističke prošlosti te se suprotstavljali historijskom revizionizmu u javnom prostoru. Priznavanje povijesnih činjenica i isticanje važnosti suočavanja s prošlošću se, međutim, ne može opisati kao “komunizam” ili “totalitarizam”.

Korak dalje je otišao čelnik udruge Vigilare John Vice Batarelo, koji je članove platforme Možemo usporedio s četnicima, što je pak potpuno apsurdno. Četnici su bili srpski fašisti, a u Drugom svjetskom ratu su surađivali s hrvatskim ustašama. Hrvatski su se partizani borili kako protiv ustaša, tako i protiv četnika. Batarelo je na Facebooku objavio fotografiju na kojoj četnici krajem rata prolaze kroz Zagreb, što su im dozvolile upravo ustaške vlasti.

Facebookom se proširila i dezinformacija kako je Tomašević za Index izjavio da se “zalaže za prisilno cijepljenje svih” te da “djecu smatra državnim vlasništvom”. Ova navodna izjava sasvim je izmišljena, zbog čega je reagirao i Index.hr objavivši tekst pod naslovom “Širi se priča da je Tomašević rekao Indexu da su djeca vlasništvo države. To je laž”.

Laži o imovinskoj kartici

Portal tabloida Imperijal u dvije objave falsificira podatke iz Tomaševićeve imovinske kartice (arhivirano ovdje i ovdje), a njihove laži preuzimaju i drugi rubni portali (arhivirano ovdje). Objavili su tako da je Tomašević na prijašnjem radnom mjestu, u Institutu za političku ekologiju, imao 15.955,01 kuna mjesečne plaće. To nije točno, već se radi o plaći koju Tomašević trenutno ima kao saborski zastupnik.

Dalje navode kako njegova imovinska kartica pokazuje da je Tomašević “kalkulant do najsitnijeg detalja” jer je od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobio jednokratne poticaje za samozapošljavanje u iznosu od 54.927,79 kuna. Ni to nije točno; kao što se vidi u Tomaševićevoj imovinskoj kartici, poticaj od HZZ-a dobila je njegova supruga kad je pokrenula svoj obrt.

Imperijal također tvrdi i da je Tomašević lagao građane da ne posjeduje automobil. Pozivaju se pritom na intervju koji je u srpnju 2020. dao Večernjem listu, a u kojem je kazao da nema automobil odnosno da je “trenutačno i dalje bez automobila”. Imperijal tvrdi da je to bila laž jer u Tomaševićevu imovinsku karticu upisan automobil Volvo V60 iz 2015. godine.

Međutim, ono što Imperijal prešućuje jest da je Tomašević taj automobil u imovinsku karticu upisao naknadno, tj. da ga nije posjedovao u vrijeme kad je ispunjavao imovinsku karticu u kolovozu 2020. pa tako ni mjesec dana ranije, kad je dao spomenuti intervju za Večernjak. Nakon što je kupio automobil, Tomašević ga je i upisao u imovinsku karticu, a ta promjena unesena je 31. prosinca 2020. godine, zajedno s podacima o novoosnovanom obrtu njegove supruge.

Portal Priznajem.hr opet širi dezinformacije

U širenju dezinformacija usmjerenim protiv Tomaševića opet sudjeluje i ekipa okupljena oko portala Priznajem.hr. Objavili su tako da “imaju dokaz” kako je Tomašević zapravo “kadar Ive Sanadera” (arhivirano ovdje).

Predmetni “dokaz” je dokument koji pokazuje da je Tomašević bio član Savjeta za mlade tijekom mandata Ive Sanadera. Tomašević doista jeste bio član tog tijela, ali ta ga činjenica ne čini Sanaderovim kadrom. To je vrlo lako provjeriti uvidom u odluku temeljem koje je ovo tijelo osnovano, također objavljenje u Narodnim novinama (ovdje i ovdje).

U odluci se, naime, navodi kako u Savjet za mlade, osim predstavnika države, treba imenovati i predstavnike iz znanstvenih i stručnih ustanova, kao i predstavnike iz udruga mladih. Tomašević je u Savjet za mlade izabran ne zato što je bio “kadar Ive Sanadera”, već zato što je bio predsjednik Mreže mladih Hrvatske.

Priznajem.hr ujedno piše i kako je Tomašević u biografiji zatajio članstvo u Savjetu za mlade Vlade RH. Ni to nije točno; u njegovoj javno objavljenoj biografiji uredno se navodi da je 2005. postao član Savjeta za mlade Vlade RH.

Zatim su tu i optužbe na račun Tomaševićevih suradnika koje također širi Priznajem.hr (arhivirano ovdje i ovdje).

Pa se tako Uršu Raukar poziva da je “najavila kristalnu noć”, iako je samo ponovila ono što je Tomašević i ranije govorio u kampanji: da će nakon pobjede tražiti od gradskih pročelnika da daju mandat na raspolaganje. Radi se, podsjećamo, o kadrovima koje su na pozicije dogovorom pokojnog gradonačelnika Bandića i HDZ-a postavljeni na fingiranim javnim natječajima pa su usporedbe s “kristalnom noći”, pogromom Židova u nacističkoj Njemačkoj, ne samo neukusne, već i činjenično neutemeljene.

Onda je tu i tvrdnja da Sandra Benčić, saborska zastupnica i jedna od istaknutijih članica platforme Možemo, u životu ništa nije zaradila “izvan stranih dotacija i proračuna Milana Bandića”.

Da je i to sasvim netočno, otkrivaju podaci servisa Poslovna Hrvatska. Iz njih se može doznati da je Benčić bila suosnivačica, suvlasnica i članica uprave dvije firme (2007. suosnovala je firmu Razbor d.o.o. [kasnije preimenovanu u Apsolon strategija d.o.o.] i 2013. firmu BozooArt d.o.o.) koje još uvijek relativno uspješno posluju, a od 2016. Benčić ima i konzultantski obrt.

Autor: Petar Vidov, Faktograf.hr

Povezane vijesti

ŽUTA MINUTA – Dodik se (ne)vraća Bijeloj kući

Ilustracija Jelena Žilić

U moru problema s kojima se suočava Milorad Dodik jedan djeluje nerješivo – odlučnost američke administracije da ga kroz pojačavanje sankcija potpuno izoluje što bi značilo stavljanje tačke na njegovu političku karijeru.
U poređenju s tom činjenicom Dodikova javna proslava pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima bi izgledala jadno, da nije presmiješno.

Recept protiv populizma

Foto: picture alliance /USA Today/Megan Smith

Bilo SAD ili Evropa: sve veća polarizacija jača populiste. Fokus na solidarnost i zajedničke vrijednosti mogao bi spasiti demokratiju.

Popular Articles