Hutovo blato je park prirode i ptičiji rezervat u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini. Sam park je ustvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom kraškom ambijentu.
Hutovo blato je udaljeno oko 15 km od Jadranskog mora tako da je primjetan veliki uticaj sredozemne klime.
Vegetacija parka prirode “Hutovo blato”
Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima i utjecaju mediteranske klime na prostoru Parka prirode po posljednjim istaživanjima projekta Life utvrđeno je više od 600 biljnih vrsta. Na okolnim brdima nailazimo na elemente makije karakteristične za submeditransko područje. Šmrika (Juniperus oxycedrus) L. i zelenika (Phylirea media) L. karakteriziraju se tamnozelenom bojom, najveće površine su na Crnom brdu po čemu je i dobilo naziv, jer izgleda crno iz daljine. Javlja se također na ovom području i smrdljika (Pistacia terebinthus) L. itd. Samo na jednom lokalitetu i to izdvojenom otoku u samoj močvari zastupljena je lovorika (Laurus nobilis) L. U vegetacijskoj skupini koja okružuje Hutovo blato od drveća zastupljene su: crni jasen (Fraxinus ornus) L. , crni grab (Ostria carpinipholia) Scop., košćela (Celtis australis) L., itd. a od grmova u ovom prostoru zastupleni su šipak (nar) (Punica granatum) L. , drača (Paliurus spina christi) Mill. , tilovina (Petteria ramentacea) Presl. , drijen (Cornus mas) L. , itd. Od prizemne flore zastupljenije vrste su: kadulja (Salvia officinalis) L., smilje (Helichrysum italicum) (Roth.) Mill. Corr. Guss., vrijesak (Satureja montana) L. Itd.
Od vrsta vodene vegetacije nazastupljeniji je lokvanj (Nuphar luteum) L , lopoč (Nymphaea alba) L. , itd. Dalje se smjenjuje močvarna vegetacija sa vrstama: rogoz (Typha angustifolia), zatim dolazi pojas trske i šaša (Phragmites communis) Trin., ovaj pojas na nešto višim terenima smjenjuje pojas ljutika (Cladium mariscus) (L.) Pohl., i dalje busenasti šaš (Carex elata) All.
Od drvenastih vrsta u depresiji “Hutova blata” nalaze se: rakita (Salix purpurea) L., bijela vrba (Salix alba) L., bijeli dud (Morus alba) L., smokva (Ficus carica) L., jasen (Fraxinus angustifolia) L. , itd.
Lako učljiva zonalnost vegetacije uz nezaobilazni utjecaj vode predstavlja idealne uvjeta posebno za bogatstvo ptičije populacije. Koloriti različitih boja vegetacije uz plavetnilo vode pružaju poseban ugođaj i vrijednost krajobraza. Još jedna velika karakteristika u vegetacij “Hutova blata” je ta što dolazi do prirodne revitalizacije močvarnog jasena (Fraxinus angustifolia) L. i nastanjuje prostore stare postojbine.
Životinjski svijet parka prirode “Hutovo blato”
Između ostalog posebno bogatstvo “Hutova blata” predstavljaju ptice. “Hutovo blato” se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje Europe prema Aziji i Africi. U periodu seobe ptica one uz povoljne abiotičke (klima, geografski položaj, voda, tlo i dr.) i biotičke uvjete (vegetaciju, mikro i makro faununa, i dr.) na prostoru “Hutova blata” nalaze obilje hrane, tišine i mira za odmor te je zbog toga ovaj prostor od davnina prepoznat kao važno stanište ptica močvarica. Najveći broj vrsta ptica je registriran u vrijeme jesenske i proljetne sobe, a također veliki broj vrsta ptica se zadržava na zimovanju i gniježđenju. Prema posljednjim istraživanjima projekta Life na prostoru Parka prirode “Hutovo blato” zabilježeno je 163 vrste ptica iz 39 porodica. Prema sezonskom statusu, najveći broj vrsta pripada zimovalicama i to 53 vrste. U zimskom periodu seobe ptica na prostoru “Hutova blata” zna boraviti i do nekoliko desetaka tisuća jedinki raznih vrsta ptica. Impozantno je promatrati jata od po nekoliko tisuća jedinki u njihovom kretanju nad ovim poručjem.
Uz povoljne klimatske uvjete i obilje hrane određeni broj ptičji vrsta ostaje tijekom cijele godine na prostoru “Hutova blata”, gnjezdi se i podižu svoje mlade Iz te grupe izdvojiti ćemo neke vrste: mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) Pallas, Pygmy Cormorant. , mala bijela čaplja (Egretta garzetta) Linnaeus, Little Egret. , siva čaplja (Ardea cinerea) Linnaeus, Grey Heron. , čaplja danguba (Ardea purpurea) Linnaeus, Purple Heron. , žuta čaplja (Ardeola ralloides) Scopoli, Squacco Heron., gak (Nycticorax nycticorax) Linnaeus, Night Heron. , divlja patka (Anas platyrhynchos) Linnaeus, Mallard., Heron. i druge vrste.
Od velikog bogatstva ptičjeg fonda izdvojiti ćemo: divlja patka (Anas platyrhynchos) Linnaeus, Mallard. , patka njorka (Aythya nyroca) Guldenstadt, Ferruginous Duck., patka zviždarka (Anas penelope) Linnaeus, Wigeon. , patka pupčanica (Anas querquedula) Linnaeus, Garganey. , liska (Fulica atra) Linnaeus, Coot. Velika bijela čaplja (Egretta alba) Linnaeus, Great White Egret. , jastreb (Buteo buteo) Linnaeus, Buzzard. , sova (Bubo bubo) Linnaeus, Eagle Owl. , vrana (Corvus cornix) Linnaeus, Hooded Crow. i dr., ove vrste su zastupljene u zimskom periodu.
Zastupljene su i druge vrste kao što su: Ždralovi (Grus grus) Linnaeus, Common Crane., prepelica (Coturnix coturnix) Linnaeus, Quail. , jarebica trčka (Perdix perdix) Linnaeus, Grey Partridge. , golub grivnjaš (Columba palumbus) Linnaeus,Woodpigeon, srebrnasti galeb (Larus argentatus) Pontoppidan, Herrning Gull. , roda (Ciconia ciconia) Linnaeus, White Stork., čaplja danguba (Ardea purpurea) Linnaeus, Purple Heron. , poljska ševa (Alauda arvensis) Linnaeus, Skylark., i druge vrste. Ovakvo bogatstvo aviofaune trebamo zdušno zaštititi i čuvati te predati u zalog budućim generacijama da sačuvaju i njeguju ovakva prirodna bogatstva.
Vode parka prirode “Hutovo blato”
U vodama Hutova blata ima 22 vrste riba iz 12 porodica od kojih su endemske vrste podustva (Chondrostoma kneri) Heckel, 1843., zubatak (Salmo dentex) Heckel, 1854., neretvanski vijun (Cobitis nerentana) Linnaesus, 1758 , Glavočići (Knipowitschia punctatisima croatica i Knipowitschia sp.).
Najpoznatije vrste su obični šaran (Cyprinus caprio) Linnaesus 1758, linjak (Tinca tinca) Linnaeus 1758, keljavac (Scardinius scardafa) Bonaparte 1837, plotica (Rutilus basak) Heckel 1843, američki somić (Ameiurus nebulosus) Lesueur 1819, i dr. Vode Hutova blata su preko rijeke Krupe i Neretve povezane sa Jadranskim morem tako da i neke migratorne vrste koje obitavaju u slanoj vodi dolaze u Hutovo blato i prilagođavaju se u uvjetima slatke vode, najpoznatije vrste su europska jegulja (Anguilla anguilla) Linnaeus 1758, cipol glavaš (Mugil cephalus) Linnaeus 1758. i dr.
Impuls/ Hutovo blato