Većina ljudi danas je svjesna da su klimatske promjene stvarnost i mnogi se pitaju što oni osobno mogu učiniti da pomognu, a stručnjaci odgovaraju da mogu, ali to u prvom redu zahtijeva promjenu životnog stila.
Na pitanje je li klimatski neutralan životni stil moguć? stručnjaci odgovaraju potvrdno, ali upozoravaju da je taj put dug i počinje pitanjem odakle početi.
“Ponajprije treba prihvatiti da nije dovoljno samo obratiti pozornost na klimatske promjene”, kaže Michael Bilharz iz Saveza njemačkih agencija za okoliš. “Većina ljudi misli da je zaštita okoliša dobra, no u svakodnevnom životu mnogi su uhvaćeni u zamku navika i struktura koje su razvijali godinama”.
A to uključuje njihove automobile i stanove te široku paletu potrošačkih proizvoda. Naravno da akcije treba provoditi na nacionalnoj i međunarodnoj razini, no svaki potrošač može pomoći promjenom vlastitih životnih navika.
Svako može izračunati osobni otisak potrošnje CO2 ako unese podatke u tablicu na inernetu koja će to izračunati na temelju podataka o stanovanju, prijevozu, prehrani, potrošnji. A u vlastitom domu svatko se ponajprije treba pozabaviti trošenjem struje i grijanja.
Smanjenje grijanja ima velik učinak, a osim toga štedi novac. “Za svaki stupanj niže osobne temperature može se uštedjeti do šest posto energije za grijanje”, kaže Jens Groeger izh Njemačkog instituta za istraživanje okoliša Oeko-Institut.
Kućanski elektroaparati veliki su gutači energije.
“Često ljudi kupuju hladnjake koji su preveliki za broj osoba u kućanstvu”, kaže Groeger te ističe da i vrlo učinkoviti elektroaparati troše mnogo energije. Primjerice jako je važno “da perilice rublja i suđa budu potpuno pune prije nego ih uključite i bolje je izabrati nižu temperaturu pranja”.
“Gledanje televizije uslugom streaminga proizvodi 100 kilograma CO2 na godinu na mreži”, a televizijski prijemnici s ravnim ekranom troše više struje nego stari tipovi unatoč tome što imaju druge prednosti”, otkriva Groeger pa savjetuje da ih treba ugasiti kada televiziju nitko ne gleda, a jednako treba učiniti i sa svjetlima.
“LED žarulje troše vrlo malo energije i tu nema uštede”, ali ima u broju žarulja jer “sobe su često pretrpane izvorima svjetla koji se rijetko gase, a to ukupno troši više struje”.
Važan učinak može imati i odluka o izbjegavanju putovanja zrakoplovom.
“Europski let izravno proizvodi 1 do 2 tone CO2, a interkontinentalni letovi 3 do 5 tona,” objašnjava Bilharz. “Zato kad god je moguće putujte vlakom”, savjetuje građanima.
Konačno da bi se uspostavio novi životni stil na dugoročnoj bazi dobro je uspostaviti prioritete. Prvo treba promijeniti jednu naviku, a tek zatim drugu i tako korak po korak. Jens Groeger to ovako ilustrira “U šoping idem biciklom, no šlag i dalje radim električnim mikserom”.
(HINA)