Prema procjenama 30 do 40 posto odraslih ima poremećaje spavanja, nesanicu oko 10 posto populacije. Od 2014. ovim problemima bavi se Centar za medicinu spavanja SKB. Do sada su obradili oko 300 pacijenata.
Veliki dio populacije pati od neke vrste poremećaja spavanja. Dio tih poremećaja ne zahtijeva liječenje, dok neki od njih ugrožavaju život.
Po mišljenju stručnjaka, često su neprepoznati, nedijagnosticirani i neliječeni. Međutim, liječenjem i dijagnosticiranjem ovih poremećaja bavi se Centar za medicinu spavanja SKB Mostar. Jedini je to centar ove vrste u BiH, koji je opremljen najsavremenijom opremom, kakva se koristi u najprestižnijim bolničkim centrima u svijetu.
Prema procjenama 30 do 40 posto odraslih ima poremećaje spavanja, nesanicu oko 10 posto populacije. Od 2014. ovim problemima bavi se Centar za medicinu spavanja SKB. Do sada su obradili oko 300 pacijenata. Njihovu pomoć zatražio je i Mario Bešlić iz Posušja.
“U zadnje vrijeme me često boli glava, vadeći nalaze imao sam gustu krv, imam problem kad spavam, prestajem disati što mi je žena primjetila, pa ćemo vidjeti šta je i kako je”, kaže Bešlić.
Tokom spavanja, tehničar je u centru s pacijentom cijelu noć. No prije toga, spoji se na aparate preko kojih se snimaju moždane, srčane, mišićne aktivnosti. Pacijent se priključi na elektrode, i snima se kamerom, a ljekari Centra na monitoru u drugoj sobi prate očitavanje nalaza i tako ustanove ima li poremećaj spavanja.
“Pacijent je spreman, u potpunosti je spojen na aparat, tu ima dosta kablova, počeli smo pod EKG-a, tu su elektrode koje snimaju na glavi, okulogrami, očni živci, mišići brade, nazalna maska koja prati udisaj i izdisaj, elektrode koje idu na noge i pulsni oksimetar koji prati saturaciju cijelu noć. Pacijent je sad spreman i može leći”, kaže Nikola Lesko, medicinski tehničar.
Nakon precizne dijagnoze dobivene preko moderne opreme, slijedi tretman i njega u skladu s etičkim principima medicine.
“Tijekom spavanja, dok su ugašena svjetla, možemo vidjeti ponašanje bolesnika, ona mirno leži trenutno, spava, međutim imali smo bolesnika gdje bismo vidjeli neprirodne pokrete, epileptičke napade, parasomnije, da rade neke radnje za koje nisu znali da rade, a koje se mogu zamijetiti tek na kameri”, priča Josip Lesko , specijalist otorinolaringologije.
Stresan i brz način života, finansijske obaveze, krediti, neimaština, razlog su insomnije i neprospavanih noći većine bh. građana. Međutim, hroničnu nesanicu može uzrokovati i sama po sebi bolest koja se zove poremećaj u spavanju koji se manifestira u više od 80 oblika. Najrašireniji njen oblik je opstruktivna apneja, koja može uzrokovati prestanak disanja u snu i do 500 puta.
“Nedavno smo imali dečka s paralizom spavanja, jedan zanimljiv fenomen, odnosno poremećaj, gdje je majka primijetila da taj dečko kad se probudi ujutro on ima otvorene oči, no tek nakon pet minuta počinje djelovati motorički, on je nama objasnio da je svega svjestan, da se probudio, međutim on ne može pokrenuti voljnu motoriku”, kaže Josip Lesko, specijalist otorinolaringologije.
Prvi korak ka liječenju bolesti spavanja je promjena životnih navika, a ukoliko se ne liječi na vrijeme, ona može biti uzrok visokog krvnog pritiska, infarkta srca i mozga, šećerne bolesti, te raznih drugih poremećaja, poručuju stručnjaci.
(N1)