Naučnici su korištenjem modernih tehnologija otkrili da u drevnom sarkofagu postoje ljudski ostaci.
Naučnici u Australiji otkrili su ostatke mumije u elegantno izrezbarenom egipatskom mrtvačkom kovčegu starom 2.500 godina, za koji se prethodno vjerovalo da je prazan, prenosi Hina.
U muzeju Univerziteta Nicholson u Sydneyju više od 150 godina čuvaju se četiri drevna egipatska sanduka, u kojima su tri očuvane mumije. Prošle godine naučnici su otvorili poklopac četvrtog ne nadajući se da će u njemu pronaći predmete velike vrijednosti.
“Prijašnji podaci govorili su da je sanduk prazan”, rekao je Jamie Fraser, viši kustos u muzeju, ali pokazalo se da je u njemu “deset posto tjelesnih ostataka “teško oštećene” mumije”.
Mrtvački kovčeg star 2.500 godina
Sanduk je pripadao Mer-Neith-it-es, prema hijeroglifima upisanima na poklopcu. Ona je bila plemkinja koja je služila u hramu Sekhmet. Sarkofag datira iz 26. dinastije (664–525. p. n. e.).
Sanduk je negdje 1860-ih u Egiptu nabavio Charles Nicholson, bivši kancelar Univerziteta u Sydneyju, i otad se čuva u muzeju univerziteta u tom gradu.
Prirodno je da je bio zaboravljen s obzirom na to da su u tri druga očuvane mumije, objasnio je Fraser.
Zahvaljujući današnjoj tehnologiji, “kakvom nismo raspolagali prije deset godina”, provedena analiza omogućila je da se utvrdi da je riječ o ljudskim ostacima, vjerovatno o osobi koja je imala 30-ak godina, ali ne može se precizno utvrditi je li riječ o muškarcu ili ženi, rekao je.
Sam sanduk i njegov sadržaj obrađen je laserom za postizanje 3D modela i poslan na CT analizu (kompjuterizovana tomografija).
Dosad su utvrđeni ostaci nekoliko kostiju, ostaci ovoja kojima je tijelo bilo obavijeno i smole za balzamovanje te više od 7.000 staklenih perlica s mrtvačkog šala, ali pred naučnicima su još mjeseci analize.
Teško oštećeni ostaci
“Ostaci mumije teško su oštećeni. Vjerovatno su počinioci kradljivci koji su tražili nakit i talismane. Sanduk je putovao širom svijeta. Kosti su jako polomljene i pomiješane s krhotinama drugih predmeta”, kaže Fraser.
“Ostaci su u tako lošem stanju da se njima zapravo možemo koristiti u naučne svrhe. To je veliko otkriće za forenzičke antropologe. Možemo ustanoviti ko je ta osoba (bila), čime se hranila i od čega je bolovala. Možemo ustanoviti kako je i zašto umrla. Često to ne uspijevamo”, objasnio je Fraser.
“Arheologija je aktivno razaranje i aktivno očuvanje. Da bismo više utvrdili, nešto moramo poremetiti, ali s dužnim poštovanjem prema ljudskim ostacima”, rekao je i zaključio: “Zapravo, procesom ekshumacije možemo stabilizovati ostatke i valjano ih očuvati.”
Izvor: Agencije