Pošto je udaljenost Sunca mnogo veća od udaljenosti između ova dva grada, zrake se mogu smatrati paralelnima.
Starogrčki matematičar, geograf i putopisac Eratosten bio je predstojnik knjižnice u Aleksandriji. Njegovo glavno djelo je Geografija (dakle, izmislio je riječ geografija), a proslavio se i ostao upamćen do današnjih dana mjerenjem opsega Zemlje duž meridijana Asuana i Aleksandrije.
Kako mu je to pošlo za rukom prije 2200 godina?
Kao predstojnik knjižnice dobivao je mnoga pisma, a jedno je sadržavalo zanimljivu činjenicu koja mu je zapala za oko. Točno u podne u Sijeni (današnji Asuan) Sunce se nalazilo u zenitu. Legenda kaže da je u pismu pisalo kako se njegova slika odražavala u vodi dubokih bunara, što je Eratostenu dalo ključni ‘hint’. U isto vrijeme istog dana u Aleksandriji Sunce je udaljeno 7.2° od zenita. Eratosten je to odredio mjereći duljinu sjene okomitog štapa.
Još je samo nedostajala udaljenost između ova dva grada, a kako je to bio važan trgovinski koridor, a i Eratosten je bio dobar u geografiji, točno je znao da ta udaljenost iznosi 5000 stadija, odnosno oko 750 kilometara.
Pošto je udaljenost Sunca mnogo veća od udaljenosti između ova dva grada, zrake se mogu smatrati paralelnima. Eratosten je izračunao da je tih 7.2° istovremeno i kut između Sijene i Aleksandrije gledajući iz središta Zemlje. To zapravo znači da je opseg Zemlje 360/7.2 = 50, tj. 50 puta veći od udaljenosti između tih gradova i iznosi oko 250000 stadija.
Njegov izračun je pokazao kako je polumjer Zemlje oko 6000 kilometara, što je pogreška unutar 1% u odnosu na moderna i precizna mjerenja (točna vrijednost je 6378 kilometara). To je izvanredan rezultat za to vrijeme i svakako djelo genija!