Kako BiH stoji sa “lošim” kreditima i kakve trendove treba očekivati?

“Loši” krediti, koji su postali jedan od najvećih problema bankarskog sektora sa pojavom finansijske i ekonomske krize, bilježe u BiH trend smanjenja, izvještava Indikator.ba. 

U prvom kvartalu ove godine, nekvalitetni krediti (Non Performing Loans – NPL), a riječ je o kreditima čija otplata kasni više od 90 dana, iznosili su 1,97 mlrd KM, odnosno 11,5 posto. 

Za godinu dana, “loši” krediti su se smanjili za oko 1,7 posto, budući da su u prvom kvartalu 2016. godine iznosili 13,2 posto. 

Izvor loših kredita je najvećim dijelom u vremenu prije krize kada su banke vodile liberalnu politiku u davanju kredita, ali izbijanjem finansijske i ekonomske krize, pogoršavanjem makrokonomskih prilika i teškoćama koje su nastale za pravna i fizička lica na površinu su izbili problemi sa otplatm kredita koji nisu mogli biti na vrijeme servisirani. 
Uz definiciju NPL-ova često stoji konstatacija da je riječ o kreditima kod kojih je mala vjerovatnoća da će biti vraćeni. 

Prije krize, 2008. godine, loši krediti bili su 3,1 posto, da bi se do kraja 2013. godine njihov udio gotovo upetostručio, na 15,1 posto krajem 2013. godine. 

Osjetniji pad nekvalitetnih kredita počeo je od sredine 2015. godine, kada iz kvartala u kvartal bilježe konstantno smanjenje. 

Iako su problematični krediti u bankarskom sektoru još uvijek relativno visoki, to ipak ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema, budući da su ti krediti pokriveni regulatornim rezervisanjima. 

Istraživanje Evropske investicijske banke o kreditiranju u regionu CESEE za prvi kvartal 2017. pokazalo je da su NPL-ovi u BiH padali tokom posljednjih šest mjeseci uglavnom u segmentu kredita preduzećima. 

Tokom narednih šest mjeseci bh. banke očekuju svukupno povećanje NPL koeficijenta, za što će biti zaslužno povećanje korporativnih NPL brojki, dok će NPL koeficijent u maloprodajnom sektoru bilježiti pad. 

Iako su ukupni kreditni standardi bili uglavnom nepromijenjeni tokom posljednjih šest mjeseci, u istraživanju se konstatuje da se oni polako olakšavaju za velike korporativne kredite, kao i za stambene i potrošačke kredite, te dugoročne kredite u domaćoj i inostranoj valuti. Kreditni uvjeti su se pooštrili za kratkoročne kredite. 

Gledajući naprijed, banke u BiH očekuju široko ublažavanje kreditnih standarda, osim za kratkoročne kredite i uz očekivano pooštravanje kreditnih uvjeta za devizne kredite. 

“Loši krediti” i dalje su velika prijetnja za pojedine banke. 
Prema izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, učešće nekvalitetnih kredita kod banaka u FBiH u većinskom stranom vlasništvu iznosi 10,5%, a kod “domaćih banaka” čak 24,4%, zbog čega su bilansi nekih od banaka pod pritiskom, a što ima uticaj na njihov kapital i ukupne pozicije. 

Prepreke rješavanju NPL-a postoje u BiH kao i u mnogim zemljama, a da bi se otklonile potrebne su strukturne reforme kao što su ojačani zakoni o stečaju, uklanjanje prekomjerne porezne destimulacije kod otpisa NPL-ova i sekundarno tržište NPL-ova. 

B. SIMIĆ

Indikator.ba