Koristeći magnetsku rezonancu kod dojenčadi koji imaju stariju braću i sestre s autizmom, istraživači su bili u stanju ispravno predvidjeti čak 80 posto one djece koja će ispunjavati kriterije za autizam u dobi od dvije godine.
Na slici vidimo obojena područja mozga koja su kod budućih autista rasla puno brže nego kod druge djece. (Foto: Hazlett/Nature)
Liječnici nemaju moći znati koja će beba za koju godinu razviti autizam, ali zato je tu magnetska rezonanca.
Koristeći magnetsku rezonancu kod dojenčadi koji imaju stariju braću i sestre s autizmom, istraživači su bili u stanju ispravno predvidjeti čak 80 posto one djece koja će ispunjavati kriterije za autizam u dobi od dvije godine. Pojednostavljeno rečemo, određena područja mozga djece kojima je poslije dijagnosticiran autizam su rasla brže u razdoblju od 12. do 24. mjeseca starosti, za razliku od djece kojima kasnije nije dijagnosticiran.
Podsjetimo, simptomi autizma se ukazuju mahom između druge i treće godine života, a ova studija, prvotno objavljena u časopisu Nature, upućuje da je moguće predvidjeti budući autizam i prije same pojave simptoma. Ovaj hvalevrijedni istraživački projekt je uključio u istraživanje puno djece iz cijelih Sjedinjenih Država, a vođen je na mnogim sveučilištima, a sve je krenulo pod vodstvom dr. Josepha Pivena iz Sjeverne Karoline.
Istraživači su puni riječi hvale za sve obitelji koje su se priključile i tako pomogle, a cilj im je privući još mnogo obitelji za sljedeći projekt u kojem bi pokušali ponoviti ove rezultate. Mjesto radnje za istraživanje ne čudi ako se uzme u obzir da u SAD-u ima ljudi s nekim spektrom autizma čak oko 3 milijuna te da se procjenjuje da će to pogoditi jedno od 68 djece. Za dojenčad sa starijom braćom i sestrama autistima je rizik, dakako, veći.
Istraživači su koristili MR podatke mjera mozga zajedno sa sofisticiranim računalnim algoritmima, koje su čak podešavali specifičnim skupinama. Dr. Piven ističe kako je iznimno vrijedno otkrivanje biomarkera za uvjete autizma prije dijagnoze upravo zbog mogućih preventivnih napora. Kada se autizam već dijagnosticira u drugoj ili trećoj godini života, tada je mozak već bitno promijenjen.
Nadajmo se da će kasnija studija potvrditi točnost prve i da će omogućiti istraživačima testiranja i razvijanja eventualnih prevencija, koje zasad nisu moguće.