Ponedjeljak, 25 Maja, 2026

André Chouraqui: Ljubav je ushit bića

Ljubav je ushit bića koje se, u svojoj biti, odvaja naspram ljubljenomu da bi se sjedinilo u njegovoj uzvišenoj svjetlosti

Grčki jezik za ljubav ima tri naziva: eros, filia i agape, sva tri uključiva su svega jednom hebrejskom korijenu koji označuje sveopću ljubav: ahava. Bahyja ibn Paquda u Dužnostima srca, najljepšem vodiču unutarnjeg života koju sam ikad čitao daje definiciju ljubavi na arapskom. Pružio mi je pravi odgovor na rane od kojih trpimo:

Ljubav je ushit bića koje se, u svojoj biti, odvaja naspram ljubljenomu da bi se sjedinilo u njegovoj uzvišenoj svjetlosti

Volim tu definiciju koja me je pratila cijeloga života. U četiri ključne riječi – „ushit“, „odvajanje“, „sjedinjenje“ i „svijetlost“ – ona otkriva što je sveopća ljubav (ahava). Ushit bez čega ljubav ne postoji i ne preživljuje: ushit mistika spram stvoriteljskog bića ili ushit muškarca spram žene i obrnuto, roditelja spram djece. Ali i ushit životinje spram mladunčadi ili čak stabla koje godinama priprema svoje cvjetove i plodove. Ushit je potreban, no ne i dovoljan. Bez ushita muškarac ili žena osuđuju se na suhoću kakvu onako dobro opisuju svi mistici. Ali on se ne može održati ako ga ne prati odvajanje. Najsnažniji avion ne može uzletjeti ako nije slobodan od svake spone. Tako je i sa svakom ljubavlju: ako je ljubavnik sapet ma i jednom tankom niti, ljubav zamire sama od sebe. Ova zamjedba nadahnuta Ivanom od Križa, univerzalna je. Ljubav ima tek jednoga istinskog neprijatelja: egoizam koji krši ushit jer niječe biće Stvoritelja i Osloboditelja. Tek ćemo u srcu tog Bića, vrutka sveg života i sve ljubavi, svi u jedinstvu s njim , segnuti do njegove uzvišene svjetlosti.

Iz knjige Deset zapovijedi danas: Deset besjeda za pomirenje čovjeka s ljudskošću, Konzor, Zagreb, 2005

*photo: Ines Rehberger

Filozofski magazin

Povezane vijesti

Najveći poraz jednog društva

Foto: Impuls Kome su pored autoputeva, južnih, istočnih i zapadnih interkonekcija, fiskalnih nameta, imenovanja, razrješenja, sudskih postupaka... uopće važni ljudi? Piše: Eldina Zolj-Balenović  Znate li koliko dugo...

Bertrand Rasel: Rad

 Foto: Google

Da li da se rad uvrsti među uzročnike sreće ili nesreće, može se smatrati neizvesnim. Izvan svake je sumnje da ima mnogo takvog rada koji je bezgranično mučan a preteran rad je uvek bolan. 

Popular Articles