UrbanObserver

Subota, 21 Juna, 2025

Preminuo Delmer Berg

U nedjelju, 28. veljače, preminuo je Delmer Berg, posljednji preživljeli američki dobrovoljac u Španjolskom građanskom ratu, dugogodišnji sindikalist i borac za rasnu jednakost u SAD-u.

Delmer Berg je bio posljednji preživjeli američki dobrovoljac iz Brigade Abrahama Lincolna, koja je brojala oko 2.800 boraca i koja se tijekom Španjolskog građanskog rata borila protiv fašističkih postrojbi generala Francisca Franca. Berg je rođen 15. prosinca 1915. godine u radničkoj i farmerskoj obitelji, a u naknadnim je intervjuima na sljedeći način opisao svoju motivaciju da se pridruži međunarodnim dobrovoljcima i prevali dugi put preko Atlantika: “Bio sam radnik. Bio sam farmer. Podržavao sam španjolske radnike i htio sam im pomoći.”

Međutim, glavni mu je problem bio taj što nije znao kako doći do Španjolske. Berg je u tom periodu imao samo 21 godinu, a ekonomski je bio osiguran samo tako što je imao svoju sindikalnu iskaznicu i posao u Los Angelesu kao perač posuđa. Rješenje se, kako to poetski opisuje Berg, pojavilo tijekom jedne jutarnje šetnje do posla: “Veoma me pogodio fašistički pokušaj preuzimanja vlasti u Španjolskoj […], ali nisam znao kako doći do Španjolske sve dok se jednog dana nisam zaputio na posao, kao perač posuđa u holivudskom hotelu Roosevelt, i kad sam na jednoj zgradi vidio natpis ‘Prijatelji Brigade Abrahama Lincolna’. Okrenuo sam se, otišao tamo i rekao im: ‘Želim ići u Španjolsku’.”

Berg se preko Komunističke lige SAD-a prijavio u Brigadu i ‘skrpio’ nekakve novce da si plati put do New Yorka, a tamo se ukrcao na brod koji je plovio prema Francuskoj. Kada je stigao u Francusku, sa svojim je drugovima pješke prešao preko Pireneja i u blizini Barcelone se pridružio ostalim borcima. Berg je naposljetku preživio rat, ali ne bez posljedica. Tijekom jednog bombardiranja talijanskog zrakoplovstva zadobio je ozbiljne ozljede šrapnelom kada je bomba pogodila samostan u kojem su bili smješteni Berg i njegovi suborci.

Po povratku iz Španjolske unovačila ga je vojska. A kada su se Sjedinjene Američke Države uključile u Drugi svjetski rat, poslan je na pacifičko bojište. No ubrzo je bio otpušten iz vojske zbog posljedica ozljeda koje je zadobio tijekom rata u Španjolskoj.

Nakon pacifičkog bojišta i povratka u SAD skrasio se u kalifornijskom gradu Modestu, gdje se bavio farmerskim poslovima, ali je ubrzo krenuo organizirati poljoprivredne radnike kako bi se izborili za svoja prava i bolje radne uvjete – “mnogo prije Cesara Chaveza”, kako se Berg znao hvaliti. Sindikalni angažman, aktivnosti oko organiziranja poljoprivrednika i sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu samo su neke od crtica iz Bergova života. On je također sudjelovao u prosvjedima protiv nuklearnog naoružanja, protiv Vijetnamskog rata i protiv vojnih i obavještajnih operacija SAD-a u Centralnoj i Južnoj Americi.

Tijekom Pokreta za građanska prava (pokreta za rasnu ravnopravnost u SAD-u čija je najistaknutija ličnost Martin Luther King) Berg je, kao jedini bijelac, bio član lokalnog ogranka NAACP-a (National Association for the Advancement of Colored People) u Modestu, gdje se zajedno sa svojim kolegama i kolegicama borio protiv diskriminacije manjina. Njegov dugi i nikad odbačeni angažman u komunističkim organizacijama, zajedno s aktivnostima u sklopu NAACP-a, doveo ga je tijekom i nakon ere McCarthyja i tzv. ‘Red Scarea’ pod mjere FBI-a. Berg je komentirao kako je FBI vjerovao da on djeluje pod direktnim utjecajem SSSR-a te da su mjere uključivale i pokušaje izvlačenja informacija iz kruga njegovih najbližih poznanika i prijatelja.

Njegovi su bivši suradnici i prijatelji svim novinarima koji su se raspitivali o životu Delmera Berga rekli više-manje slične rečenice poput “on je pravi borac za slobodu, ravnopravnost i pravdu” i “čitav je život bio i ostao u domeni ‘moramo promijeniti svijet nabolje'”.

Radnička prava

Povezane vijesti

Izrael, SAD i Iran: bombardiranjem ne možete spriječiti širenje nuklearnog oružja

Foto: Mohammed Ibrahim Doba razoružanja je završeno, ali vojne akcije samo povećavaju opasnost umjesto da ukinu prijetnju. Osamdeset godina nakon što su SAD bacile atomske bombe...

Radnici “ArcelorMittala” zabrinuti, niko im ništa ne govori o prodaji

Foto: Facebook Prvi ljudi sindikata "ArcelorMittala" u Prijedoru i Zenici nisu upoznati sa potencijalnom prodajom ovog preduzeća koje zapošljava više od 2.000 radnika grupaciji "Pavgord"...

Popular Articles