U selu Tušnjići kod Visokog nalazi se Šehova pećina, odnosno Šehovača ili kako je još narod zove Ljestvača.
Tekst, foto i video: Rafaela Obučić
Ekipa iz udruženja “Eko Viking” Visoko nedavno je posjetila ovu malu ali zanimljivu pećinu i za BhDOCumentary pripremila multimedijalnu priču koju čine riječi, fotografije i video. Priču donosimo u nastavku…
U domaćoj literaturi nema puno podataka o pećinama koje su služile kao isposnice, eremitaže ili jednostavno kao mjesta za osamljivanje, ali bosanskohercegovačko podzemlje itekako svjedoči njihovom postojanju, kako u kršćanskoj, tako i u islamskoj tradiciji.
Tome u prilog ide i sadržaj, izgled, topografija i narodna predaja spomenutih objekata.
Isposničke kolonije oko Kraljeve Sutjeske (Gornja i Donja Ljestvača, Anđelovića pećina, pećina Ljuba i mnoge druge), u Katinom potoku (isposnice u Crvenoj stijeni, Šehova tekija, pećine oko Šehove tekije), Kozlogradske stijene, pećine oko Šehove korije (bolje reći oko tekije na Bentbaši), Kaštela kod Fojnice, samo su neke od evidentiranih i istraženih pećina koje su služile kao isposničke ćelije ili mjesta za osamljivanje.
U selu Tušnjići, općina Visoko, nalazi se također Šehova pećina, odnosno Šehovača ili Ljestvača, po kazivanju susretljivih mještana. Pećina nije evidentirana u Katastru speleoloških objekata BiH, niti istražena do sada. Etnograf Milenko Filipović je ne spominje u “Visočkoj nahiji”, a ni google pretraga nije dala rezultate. Dedo Karavdić po sjećanju navodi da su se tu nekad okupljali šejhovi, da je imala prag i vrata, a da je šumski put do pećine bio održavan i označen.
Mlađa mještanka nam, objašnjavajući kako da dođemo do pećine, govori da se sada tu okupljaju mještani da bi posjedili, na što ukazuje mjesto za roštilj, žica, drvene klupe, stolovi i popratni alat. Iznad glavne pećine, u stijeni, nalazi se i manja pećina do koje vode drvene ljestve.
Video.
Ekipa “Eko Viking”: Samra Džafić, Mehmed Prelić, Rafaela Obučić
Korišteni izvori:
Mulaomerović Jasminko: 2000-01. Kako istraživati sveto podzemlje u Bosni i Hercegovini / How to research the sacred underground of Bosnia and Herzegovina, Naš krš, br. 33-34, Sarajevo,
Dostupno na: http://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/nk_33-34_2000-01%20%2813%29.pdf
Filipović Milenko: 1928. Visočka nahija, knj. 25. Beograd.