UrbanObserver

Utorak, 1 Aprila, 2025

Sa Natašom Crnković o Uni, Sutjesci… hidroelektranama i prirodnom bogatstvu

Ludost je uopšte pričati o hidroelektranama na Uni. Pritisak energetskog i građevinskog lobija ne može biti jači od zdravog razuma i volje građana, izjavila je za Impulsportal Nataša Crnković Predsjednica Centra za životnu sredinu.

Šta se dešavalo na vanrednoj sjednici GV Bihać i kako je prošlosedmična Odluka o davanju saglasnosti za mHE na Uni, stavljena van snage?

Nataša Crnković: Očigledno je da vlast Grada Bihaća nije imala jasan stav po pitanju hidroelektrana na Uni i da su skloni da promijene svoje mišljenje pod pritiskom. Očekujemo da neće dolaziti do promijene ovog mišljenja i da će zahtijevati od viših vlasti da poštuju njihov stav. Vlastima u Bosni i Hercegovini, na svim nivoima, od lokalnih, kantonalnih, entitetskih do državnih nedostaje vizija razvoja energetskog sektora. Ovom sektoru se ne pristupa planski i sistematski, nego stihijski i to pod pritiskom ličnih interesa.

Tako dolazimo u situaciju da su hidroelektrane planirane i na mjestima kao što su nacionalni parkovi, koji bi morali biti isključeni iz takvih planova. Vlasti Bosne i Hercegovine se ne vode potrebama i željama stanovništva, nego investitora. To nas gura u sve veće siromaštvo, a u ovakvim slučajevima i onemogućava pristup i korištenje prirodnih resursa.

Pritisak građana je imao u slučaju Une i jučerašnje odluke Vijeća presudnu ulogu. Oglasile su se mnoge ekološke organizacije iz BiH, Hrvatske i Evrope, što je sigurno pomoglo da se napravi veći pritisak, ali jasno je da se oštar stav građana i građanki Bihaća nije mogao, niti smio ignorisati. Trebamo da slavimo zbog odbrane Une, ali i zbog pobjede naroda nad samovoljom vlasti! Da se svi zajedno nismo ovako brzo i efikasno organizovali, sigurno se ne bi ni raspravljalo o povlačenju prvobitne Odluke.

11770152 10153141021198031 2044243248 o

Zagovornici izgradnje hidroelektrana često se pozivaju na nova radna mjesta i tvrde da se njihovom izgradnjom neće desiti ništa što bi ugrozilo kvalitet vode i ljepote naših rijeka. Šta vi mislite o tome?

Nataša Crnković: Hidroelektrane su velike prijetnje za sve naše rijeke. Planirane su na skoro svim rijekama i malo većim potocima, bez stvarnih ekonomskih procijena dobiti države ili lokalne zajednice, niti ozbiljnih analiza na koji način takve hidroelektrane ugrožavaju rijeke i život u njima.

Ludost je uopšte pričati o hidroelektranama na Uni. Pritisak energetskog i građevinskog lobija ne može biti jači od zdravog razuma i volje građana. Ovakvim ludim planovima, kao što su i planovi za hidroelektrane u NP Sutjeska, se mora stati u kraj. Struka je odavno rekla svoje, građani takođe. Jasno je da je vlast pod pritiskom privatnog sektora na drugoj strani, ali trebaju biti svjesni težine svojih odluka i kratkoročnosti svojih pozicija.

Područje Bihaća i Unsko-sanskog kantona je jedno od prioritetnih oblasti BiH za razvoj odgovornog i avanturističkog turizma, aktivnosti u prirodi i korištenja prirodnih resursa na održiv način. Svi planovi Nacionalnog parka Una, pa možda i samo postojanje parka kao institucije se ovakvim projektima dovode u pitanje. Una je poznata i vrijedna upravo zbog svoje nevjerovatne boje, prirodnih fenomena, divlje snage i ljudi koji su vijekovima vezani uz nju i koji će, kako već vidimo, glasno ustati u njenu odbranu.

Hidroelektrane jasno korist donose jednoj strani, dok svim ostalima ostaje samo uništena priroda.
Nacionalni parkovi su osnovani upravo sa ciljem da se prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe očuva i koristi na način da dobit od toga ima država, lokalna zajednica i same ustanove zaštićenih područja. Po međunarodnoj IUCN kategorizaciji zaštićenih područja, koju je naše zakonodavstvo prihvatilo, hidroelektranama nije mjesto u nacionalnim parkovima. Pored toga što se radi o zaštićenom području visokog nivoa, radi se o Uni, koja sama po sebi treba da bude dovoljan razlog da se o tim suludim planovima uopšte i ne priča.

Rijeke kao što su Una, Vrbas, Sutjeska, Neretva, Sana i mnoge druge trebaju biti prioriteti naše zaštite i poslednja mjesta koja ćemo da ugrozimo. Iako se radi o malim hidroelektranama, uticaj koje one prave je ogroman. Kanjoni i klisure Bosne i Hercegovine su tzv. „vruće tačke biodiverziteta“ sa mnogim endemskim, vrijednim i rijetkim vrstama, koje smo dužni da štitimo. Naša je zajednička odgovornost da štitimo Unu i slične rijeke.

Istraživanja koja smo sa grupom od 25 eksperata bioloških nauka proveli u NP Sutjeska pokazuju ne samo veliku raznovrsnost i bogatstvo kanjona Sutjeske i Hrčavke, nego i osjetljivost takvih vrsta na promijene nivoa vode i uzurpaciju staništa.

Bitka za Sutjesku baner

Da li su rijeke povezale i probudile građansku svijest i aktivizam, koliko je to važno i da li se po vama u tom smislu kod nas dešavaju neke pozitivne promjene?

Nataša Crnković: Nažalost, već imamo primjere izgradnje malih hidroelektrana npr. na rijekama Ugar i Sana, koje su u potpunosti uništile tokove ovih rijeka, onemogućile stanovništvu pristup pitkoj vodi, te ugrozile ambicije lokalnih zajednica da na tim rijekama pokreću alternativne aktivnosti kao što je mušičarenje, sportovi na vodi i sl.
Rijeke su upravo naša šansa da živimo u blagostanju i da promijenimo centre moći sa vrha države prema ljudima, a na svima nama je da li ćemo da se borimo za njih ili ćemo pustiti da ih dugoročno unište oni koji su željni profita i ne mare za volju i potrebe naroda.
Vidno raste otpor prema hidroelektranama u Bosni i Hercegovini. Taj ohrabrujući pokret postaje sve jači i što je najvažnije, sve više jedni druge podržavamo i pomažemo. Hidroelektrane u Nacionalnom parku Sutjeska su za sada zaustavljene i mi se sigurno nećemo zaustaviti dok se u potpunosti ne odustane od tih planova. Kampanjom Bitka za Sutjesku smo uspjeli da pitanje hidroelektrana dignemo na viši nivo i da krenemo sa preispitivanjem mnogih drugih hidroelektrana. Centar za životnu sredinu ima kritičan stav po pitanju hidroelektrana u zaštićenim područjima i na visokovrijednim rijekama, te već godinama pratimo planove hidroenergetskog sektora. Gdje god da su hidroelektrane planirane, lokalno stanovništvo pruža otpor tim planovima i vrlo je jasno da one ne mogu da se više lažno predstavljaju kao šansa razvoja lokalnih zajednica.

Mirjana Tešanović, Impulsportal

Povezane vijesti

Sud naložio objavu cjelovite Studije ekonomske opravdanosti za autoput Banja Luka-Prijedor

  Sud je po treći put uvažio tužbu organizacije Centra za životnu sredinu, podnesenu protiv Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske zbog odbijanja da dostave...

Izdata ekološka dozvola za još jednu hidroelektranu na Plivi

Foto: Wikipedia Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo je ekološku dozvolu preduzeću „Prirodna energija“ d.o.o. Šipovo za izgradnju mini hidroelektrane (MHE)...

Popular Articles