Ilustracija Jelena Žilić
Najbogatijih 1% ljudi na svijetu su već potrošili svoj udio u globalnom proračunu za ugljen-dioksid za 2025., i to za samo 10 dana. To je više od svih emisija automobila i drumskog saobraćaja, stoji u najnovijem izvještaju Oxfama, međunarodne organizacije koja se bori protiv nejednakosti i globalnog siromaštva. U međuvremenu, iz godine u godinu, siromašna domaćinstva, odnosno individualna ložišta, se navode kao najveći zagađivači vazduha zimi, a stranice svih medija su pune savjeta kako u par koraka možete da zaštitite planetu.
Piše: Jelena Jevđenić
Ne treba posebno naglašavati koliko je ogromna globalna nejednakost. Oxfam navodi da je bogatstvo milijardera poraslo tri puta brže u 2024. nego u 2023. Sada se očekuje pet trilionera u toku jedne decenije. U međuvremenu, ekonomske, klimatske i konfliktne krize znače da se broj ljudi koji žive u siromaštvu jedva promijenio od 1990. godine.
Da ironija bude veća, posljedice klimatske krize i prirodnih katastrofa trpe najsiromašniji. Bogati, svojim privatnim avionima i jahtama, za čas se prebace u prijatne krajeve.
Klimatske promjene nisu samo ekološki problem, već i zdravstveni i ekonomski.
Direktno ili indirektno.
Bosna i Hercegovina ima mnogo poljoprivrednika kojima je uzgajanje hrane primarni posao.
Ako jedno malo poljoprivredno gazdinstvo u godini dana ne proizvede dovoljno hrane za računicu kojom bi pokrilo ono osnovno, to je gladna godina za njih. Godina u minusu.
A hoće li godina biti rodna, to zavisi od klime. S klimatskim promjenama, izumiranjem vrsta i degradacijom zemljišta, klima ne može biti umjerena. Prošla godina je proglašena za najtopliju godinu od kada se vode mjerenja. Šta mislite kako se to odrazilo na poljoprivrednike u BiH? Mislim da cijene hrane sve pokazuju.
A redovno nam se govori da oprezno trošimo vodu. Zavrnite slavinu, kupite pametni vodokotlić, ne zalijevajte baštu prekomjerno…
Bogati pak, pune bazene u svojim vilama u kojima će se okupati jednom ili nijednom, jer svijet je pun egzotičnih destinacija koje se moraju obići. Istovremeno, kompanije tih bogataša ispuštaju u rijeke tone i tone otpada i toksičnih hemikalija. Ne pretjerujem.
Kupite štedne sijalice jer s njima ćete uštediti energiju i dugoročnije su. Prosječno domaćinstvo možda u toku večeri upali 5-6 sijalica koje ne rade u isto vrijeme. S druge stane, bogati imaju 3 puta više sijalica samo na jednom lusteru, u samo jednoj prostoriji.
Gasite svjetla u prostorijama u kojim ne boravite. Ako iko ovo radi, to rade Balkanci oduvijek. Hvala na savjetu, ne treba, utkano nam je u DNK.
Sadite drveće. Dok mi sadimo, usto tajkuni s moćnicima u vlasti sjeku šume BiH kao da je sudnji dan.
Odvajajte i reciklirajte otpad. Dok neka domaćinstva odvajaju otpad, u većini Bosne i Hercegovine u konačnici on završi na istom mjestu. Čak većina deponija kojima upravljaju javna preduzeća su neuređene, a neke čak i ilegalne. Što se reciklaže tiče, u BiH se reciklira samo 10 posto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali. I to su procjene firmi koji se time bave, jer službenih podatka nema.
Ne idite autom, umjesto klime birajte hlad, odjeću perite hladnom vodom…
Mnogo savjeta „malom“ čovjeku i krivice dok superbogate s njihovim raskošnim načinom života ovo i ne okrzne.
Bosancima i Hercegovcima ne treba analiza koja navodi kolika je nejednakost među ljudima. Mi to živimo. Preko 50 posto građana u BiH je energetski siromašno. Vlasti su izdale hiljade koncesija za kojekakve eksploatacije, od zemlje do vode.
Još uvijek radnici „RiTE Ugljevika“ protestuju jer nemaju s čim da rade. Vlada RS je njima ispred nosa dala koncesiju za kopanje oligarhu koji spada u onaj procenat bogatih koji već 11 dana na kredit troše zalihe ugljen-dioksida za ovu godinu. Kredit koji se nigdje ne piše.
OXFAM procjenjuje da bi bilo potrebno oko 1.500 godina da neko u najnižih 99 odsto ljudi proizvede onoliko ugljen-dioksida koliko i najbogatiji milijarderi za godinu dana.
Većina milijarderskog bogatstva nije zarađeno – 60% dolazi ili od nasleđa, kronizma i korupcije ili monopolske moći.
U svijetu.
A u BiH taj nezarađeni procenat je vjerovatno mnogo veći.
Kolumne „Zeleni talas”, su dio serije „Impuls semafor“
Autor: Impuls