, plastične čestice i vlakna s veličinama u rasponu od nanometara (≥ 1 nm) do mikrometara (≤ 5 mm) postali su zagađivači okoliša u nastajanju i široko su rasprostranjeni u raznim ekosistemima širom svijeta. Ove sićušne plastične čestice ne samo da predstavljaju prijetnju morskim ekosistemima, već predstavljaju i nove izazove kopnenim ekosistemima. Međutim, istraživanje kopnenih MNP zaostajalo je za morskim studijama.){kind=link}
Foto: sigmaearth.com
Mikro/nanoplastika (MNP), plastične čestice i vlakna s veličinama u rasponu od nanometara (≥ 1 nm) do mikrometara (≤ 5 mm) postali su zagađivači okoliša u nastajanju i široko su rasprostranjeni u raznim ekosistemima širom svijeta. Ove sićušne plastične čestice ne samo da predstavljaju prijetnju morskim ekosistemima, već predstavljaju i nove izazove kopnenim ekosistemima. Međutim, istraživanje kopnenih MNP zaostajalo je za morskim studijama.
U studiji objavljenoj u časopisu Trends in Plant Science , istraživači iz tropskog botaničkog vrta Xishuangbanna Kineske akademije znanosti i saradnici pokušali su popuniti prazninu u znanju nesigurnosti o učincima MNP-a na multi-trofične biološke interakcije i funkcije ekosistema, posebno na biljkama i nadzemno-podzemnim (AG-BG) hranidbenim mrežama, prenosi Svijet kulture.
Istraživači su predstavili pregled gutanja MNP-a, bioakumulacije i njihovih ekotoksikoloških krajnjih tačaka na biljkama i pridruženoj ključnoj AG-BG bioti na trofičkim razinama.
Otkrili su da su MNP naširoko prisutni u kopnenim ekosistemima. MNP se bioakumuliraju u biljkama i povezanoj AG-BG bioti, uzrokujući ekotoksikološke učinke na više trofičkih razina.
Nakon što ih biljke apsorbiraju, oni stupaju u interakciju s biljojedima, oprašivačima i mikorizom. MNP se prenose preko trofičkih razina višestrukim potencijalnim putovima i mogu utjecati na obrasce bioraznolikosti, procese ekosistema i multifunkcionalnost ekosistema.
Istraživači su zatim predložili ključne puteve prijenosa trofičnih i netrofičnih MNP unutar i između hranidbenih mreža AG-BG, uključujući lišće-biljojede, cvijeće-oprašivače, plijen-grabežljivce, korijenje-arbuskularne mikorizne gljive, korijenje-biljojede, razlagače lisnog otpada, AG leglo-BG razlagači, BG plijen-AG predatori, BG ličinke-AG odrasle osobe.
Oni sugeriraju da su hitno potrebne studije o kopnenim ekosistemima kako bi se u potpunosti procijenili ekološki utjecaji MNP-a i razvile strategije za ublažavanje njihovih učinaka na biljke i njihove međusobno povezane prehrambene mreže.