Foto: Freepik
Šta u sebi imaju zajedničko vegetarijanac, vegan, zakleti mesožder, zdrav, bolestan, mlad ili star, a da nisu delovi ljudskog tela? Tačan odgovor je plastika.
Ona ne samo da se nalazi u svakome od nas, već i u svakom delu tela. Od organa za varenje, preko reproduktivnih, pa sve do mozga. Svuda ima plastike.
Kako stvari stoje, izvesno je da će svi koji sada žive na planeti, na onaj svet otići sa plastikom, neko sa više, neko sa manje, a nekog će plastika i ubiti.
Ono što je trenutno nepoznato, jeste kakav sve uticaj može da ima mikro, nano i slična minijaturna...
Arhipelag Bijagos, Gvineja Bisao/Foto: Wikipedia
Praistorijske pećine, drevni centri represije, šume i morski ekosistemi: 30 lokacija su kandidati za koje će se ove nedjelje saznati da li će biti uvršteni na UNESCO-vu listu svjetske baštine, kojoj sve više prijete klimatske promjene i ratovi, izjavila je generalna direktorka Organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku Audrey Azoulay.
Od Poljske do Kambodže, od Sierra Leonea do Ujedinjenih Arapskih Emirata, kandidati će od Komiteta za svjetsku baštinu, čija je proširena 47. sjednica počela juče u Parizu, saznati da li je prepoznata izuzetna vrijednost tih znamenitosti kulture i prirode.
Ta sjednica "mora više nego ikad da...
Foto: Ivan Bojanić
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke obratio se javnosti povodom nelegalnih radova u koritu Vrbasa u Banjaluci. Oni su u saopštenju naveli šta je sve sporno u radovima oko i u rijeci Vrbas.
"Povodom nelegalnih radova u koritu Vrbasa u Banjaluci koji su u proteklih par dana izazvali reakciju lokalnog stanovništva kao i Centra za životnu sredinu, a nakon intenzivne komunikacije sa zainteresovanim osobama, uključujući i one koji podržavaju intervenciju, želimo da svim građanima bliže objasnimo šta je tačno upitno u trenutnim radovima na izgradnji novog dijela šetnice uz i u samom Vrbasu, te predstavimo stav Centra za...
Foto: Morski.hr
U Čapljini bez sanacije, bez zaštitnih podloga, bez reciklaže nastavlja se deponovati plastični otpad na deponiju Ada. Otpad potom stiže u deltu Neretve i Jadran, piše hrvatski portal Morski.hr.
Deponija se nalazi neposredno uz korito, ali čak i direktno u samo korito rijeke Neretve uz novoizgrađenu stambenu četvrt Čapljine, bez nepropusne zaštitne podloge, što „povećava“ rizik od zagađenja podzemnih voda i priobalnog ekosistema.
Plastični i drugi otpad lako dospijevaju u rijeku, posebno tokom kišnih perioda, te putuju nizvodno prema Republici Hrvatskoj. Deponija tako jako i neprestano utiče na ekosistem delte Neretve, zdravlje stanovništva i turistički potencijal cijele prekogranične regije.
Smeće curi,...
Foto: FB Planinarsko Ekološko Društvo "Ognjište Bosansko Grahovo"
Skupštinsko vijeće opštine Bosansko Grahovo usvojilo je 30. juna Odluku o zabrani izgradnje i otvaranja pogona za pirolizu guma, čime je jasno stavilo do znanja da ova opština ne podržava ovakve i slične štetne projekte na svojoj teritoriji.
Naime, još 2023. godine mještani ove opštine počeli su da prijavljuju ilegalne pripremne radove koji su se odvijali u vezi sa skladištenjem i tretmanom otpadnih guma na njenoj teritoriji.
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke se nekoliko puta obraćao nadležnoj inspekciji koja je izlazila na teren i utvrđivala činjenično stanje, te jednom prilikom naložila i mjeru...
Foto: Impuls
Ekspanzija zelene energije u posljednjih nekoliko godina, otvorila je u BiH basen u najmanju ruku sumnjivih radnji, u kojem se peru milijarde maraka. Godinama se čeka implementacija tzv. prozumjera, a koče ih oni koji čuvaju mrežu za sebe.
Piše: Dragan Maksimović
Boro Marić, iz sela Pecka nedaleko od Mrkonjić Grada, prije pet godina je u istoimenom centru postavio solarne panele na centralni objekat sa namjerom da višak energije koju proizvede vrati u mrežu. Ta razlika bi mu bila uračunata u postojeću potrošnju, čime bi Marić mogao da ostvari odnos kupca i proizvođača, odnosno prozjumera.
Pet godina je prošlo, Boro i dalje...
Foto: Jelena Jevđenić
Mala hidroelektrana „Duboka“ koja je planirana za izgradnju na samo nekoliko metara od poznatog kotorvaroškog vodopada Skakavac, na rijeci Duboka, ni nakon ukazivanja institucijama na mnoge propuste i biološke vrijednosti područja, nije izgubila dozvole za gradnju.
Piše: Jelena Jevđenić
Rijeka Duboka u Kotor-Varošu, jedna od najvažnijih pritoka Vrbanje, bogata je potočnom pastrmkom, a u njenom kanjonu se nalazi preko deset vodopada zbog kojih svake godine hiljade turista posjeti ovaj kraj. Sada, u blizini poznatog vodopada „Skakavac“, mogla bi da nikne mala hidroelektrana. Firma „DSM ELEKTRUS“ iz Kotor-Varoša, nekadašnji nosilac dozvole za gradnju, prodala je dozvole firmi “HUNTING ENERGY” iz...
Foto: Impuls
Juče su se ispred Narodne skupštine Republike Srpske obratili javnosti predstavnici udruženja Eko put iz Bijeljine i predstavnici Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, te još jednom pozvali poslanike NSRS da zaštite Majevicu.
Piše: Jelena Jevđenić
Povod za novi apel za zaštitu je 15. redovna sjednice Narodne skupštine RS na kojoj je 29. tačka dnevnog reda “Prijedlog odluke o moratorijumu na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija...
Općina Čitluk se suočava s ozbiljnim ekološkim problemom nakon što je vijećnik HDZ-a 1990 Dragan Kozina na sjednici Općinskog vijeća upozorio na postojanje deponije građevinskog i azbestnog otpada u samom centru grada. Riječ je o materijalu koji je u EU već odavno zabranjen zbog svoje visoke kancerogenosti.
Mještani, uznemireni izostankom institucionalne reakcije, već danas potpisuju peticiju kojom traže hitno uklanjanje opasnog otpada iz blizine svojih domova.
Sporni otpad u krugu bivše Duhanske stanice
Kako navode iz HDZ-a 1990, Kozina je na 8. sjednici Općinskog vijeća, održanoj 30. juna, otvoreno zatražio odgovore od načelnika Marina Radišića (HDZ BiH) o porijeklu i namjeni spornog...
Foto: Sportsko ribolovni kljub Lipljen, Pljevlja
Opasne materije sa deponije Rudnika olova i cinka u Pljevljima završile su u rijeci Ćehotini, koja prolazi kroz Crnu Goru a potom ide kroz BiH.
Opasne materije sa deponije Rudnika olova i cinka u Pljevljima završile su u rijeci Ćehotini, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru a potom ide kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH) gdje se kod Foče, uliva u Drinu.
Na tlu rudarske deponije (jalovišta) otvorila se ogromna rupa, kroz koju je opasni otpad dospio u podzemne vode, a potom u Ćehotinu.
"Od predsjednika Opštine Pljevlja smo zahtijevali da preduzmu zakonske mjere protiv odgovornih", naveo...
