Tjedan dana nakon uvođenja karantene u Francuskoj, restriktivne mjere urodile su određenim pozitivnim posljedicama
Dana 17. ožujka u Francuskoj je točno u podne na snagu stupila odluka o uvođenju karantene u cijeloj zemlji, a u međuvremenu su postrožene provjere i povećane kazne za građane koji je krše. Nove mjere protiv pandemije koronavirusa donijele su i neke (ne)očekivane posljedice, koje se, nažalost, još uvijek ne odnose na pomake u borbi protiv širenja zaraze, ali imamo dokaze da je priroda profitirala i u Parizu.
https://www.youtube.com/watch?v=Qk4sVFM3jUE&feature=emb_title
„Smanjenje buke je ogromno“, potvrdila je u ponedjeljak Fanny Mietlicky, predsjednica organizacije Bruitparif koja prati onečišćenje bukom na području pariške aglomeracije. Od utorka, 17. ožujka, otkad je uvedena karantena te istovremeno značajno smanjen promet automobila, emisija buke u Parizu progresivno opada. Naime, mjerni uređaji na podučju Pariza bilježe prosječno smanjenje za 5-7 decibela dnevno. „Budući da se smanjenjem od 5 dB postiže oko 66 % manje buke, a sa 7 dB gotovo 80 %, ovi su rezultati uistinu izvrsni“, objasnila je Mietlicky.
Riječ je uglavnom o buci koji proizvode automobili, ali posebno motocikli i sirene vozila hitne pomoći. „U Parizu sada na ulicama možemo čuti zvukove na koje smo zbog buke potpuno zaboravili, ponovno čujemo ptice”, kaže Fanny Mietlicky.
Zbog zatvorenih restorana utihnule ulice
No, nije samo riječ o buci prometa. Onečišćenje bukom je zahvaljujući restriktivnim mjerama smanjilo i buku sada zatvorenih barova i restorana koja je poznata svakome tko je samo jednom bio u Parizu. Primjerice, „buka se u ulici rue des Lombards u prosjeku mjerila intenzitetom od 70 do 55 dB od 22 sata navečer do dva sata ujutro, a sadašnji pad od 15 dB znači da buke više nema“, objašnjava predsjednica Bruitparifa.
Osim toga, stanovnici Pariza sada konačno mogu predahnuti od buke brojnih gradilišta, dok ljudi koji žive u blizini pariških zračnih luka sada imaju više mira zbog velikog smanjenja broja letova.
Trajnije onečišćenje zraka
Za poboljšanje kvalitete zraka trebalo je ipak malo više vremena i to zbog vremenskih prilika. Kao i u New Yorku, naglo smanjenje automobilskog prometa utjecalo je na brzo smanjenje količina ugljikovog monoksida, štetnog plina koji nastaje izgaranjem goriva za motorna vozila. No, povećana potreba za grijanjem domova, uz specifične je vremenske uvjete uzrokovala veću koncentraciju lebdećih čestica (PM10) tijekom prvih dana karantene, kako je u ponedjeljak potvrdila Karine Léger, direktorica organizacije Airparif.
Posve je jasno kako bi se bez uvođenja karantene u Parizu i cijeloj regiji Île-de-France ovih dana nesumnjivo dogodio vrhunac onečišćenja zraka, kao što je to redovito slučaj upravo u ožujku. Situacija se, međutim, početkom tjedna „značajno poboljšala, posebno zahvaljujući vjetru koji raspršuje onečišćujuće tvari“, naglasila je Karine Léger, a prema najnovijim podacima Airparifa indeks kvalitete zraka označen je zelenom bojom.
„Iako smo u prilično dramatičnom razdoblju zbog aktualne epidemiološke situacije, ovi podaci još jednom potvrđuju opravdanost naših napora i borbe za ograničenje automobilskog prometa u Parizu još od 2014. godine, jer je promet glavni izvor onečišćenja zraka“, izjavila je Célia Blauel, jedna od zamjenica pariške gradonačelnice zadužena za zaštitu klime, voda i gradskih kanala.
Neovisno o rezultatima mjerenja kvalitete vode rijeke Seine u nekoliko narednih tjedana, Blauel zbog značajnog smanjenja riječnog prometa očekuje i bolju kvalitetu riječne vode te potvrđuje kako „veći broj turističkih brodica više ne plovi, a prometuje svega nekoliko teretnih prijevoznika.“
Lekcija za budućnost
Konačno, „u Parizu je posljednjih dana očit i pad svjetlosnog onečišćenja“, primjećuje Célia Blauel. Prigušena su svjetla brojnih izloga i trgovina, kao i njihove reklame, a poznato je kako ova svjetla ometaju spavanje te ispravno funkcioniranje ciklusa sna kod velikog dijela gradskog stanovništva.
„Kvaliteta zraka, smanjenje onečišćenja bukom i svjetlosnog onečišćenja tri su bitna faktora za zaštitu zdravlja naših građana i građanki, no isto tako za urbanu bioraznolikost i prirodu. Ova teška situacija u kojoj se sada nalazimo tjera nas na preispitivanje načina upravljanja gradom i moramo je shvatiti kao lekciju koja nas treba pripremiti za bolju budućnost“, zaključila je Célia Blauel.
Nasreću, stanovnici Pariza se u karanteni nisu suočili s potresom kao Zagrepčanke i Zagrepčani, čije nam posljedice, nažalost, na najgori mogući način još jednom potvrđuju hitnu potrebu mijenjanja dosadašnjeg načina upravljanja hrvatskim glavnim gradom.
S.F. / Ekovjesnik