Foto: Tomasz Filipek/Unsplash
Pretjerana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći na taj način klimatskoj krizi.
Zemlji prijeti „fosfogedon“ (phosphogeddon), upozoravaju naučnici, izražavajući strah da bi zloupotreba fosfora mogla rezultirati nestašicom fosfatnih gnojiva koja bi poremetila globalnu proizvodnju hrane.
Pretjerana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći na taj način klimatskoj krizi, prenosi The Guardian.
Istodobno proces ispiranja fosfatnih gnojiva s polja zajedno s otpadnim vodama, koje se zatim ulijevaju u rijeke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvjetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond, upozorili su naučnici.
Uz to, pretjerana upotreba ovog elementa povećava oslobađanje metana širom planete, istodobno utječući na pojačano globalno zagrijavanje i na sve veću klimatsku krizu koju uzrokuje emisija stakleničkih plinova, prenosi Hina.
Na mudriji način koristiti fosfor
„Dosegli smo kritičnu tačku. Možda bismo se i uspjeli vratiti na staro, no sada se zaista moramo pribrati i na puno mudriji način početi koristiti fosfor. Ne napravimo li tako suočićemo se s katastrofom koju smo nazvali ‘fosfogedonom'“, rekao je profesor Phil Haygarth sa Univerziteta Lancaster.
Fosfor je 1669. otkrio njemački naučnik Hennig Brandt, koji ga je izolirao iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život. Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijevog fosfata, spoja dobivenog iz njega, a taj element je prisutan u ljudskom DNK i staničnim membranama.
„Jednostavno rečeno: na Zemlji nema života bez fosfora“, pojasnila je profesorica Penny Johnes sa Univerziteta Bristol.
Fosfor pomaže rastu usjeva
Globalni značaj tog elementa je u njegovoj upotrebi, jer fosfor pomaže rastu usjeva. Svake se godine u svijetu proda oko 50 miliona tona fosfatnog gnojiva. Ta količina igra ključnu ulogu u prehrani osam milijardi stanovnika našeg planeta.
No veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: najvećim količinama raspolažu Maroko i Zapadna Sahara, Kina je drugo najveće nalazište, a Alžir treće.
Sve veći pritisak na nalazišta izaziva bojazan stručnjaka da bi se svijet već za nekoliko godina mogao suočiti sa smanjenjem zaliha fosfora, ostavljajući mnoge nacije da se bore za njegovu nabavu kako bi prehranile stanovništvo.
Ovakva predviđanja zabrinjavaju brojne analitičare, koji strahuju da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolirati većinu svjetskih zaliha, ostavljajući zapad vrlo ranjivim na skok cijena. Rezultat bi bio sličan naftnoj krizi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Rasipnost pri korištenju fosfata na poljima
Prema analitičarima, ljudi se rasipnički ponašaju pri korištenju fosfata na poljima. Gnojivo koje se s njih ispire, kao i ispuštanje otpadnih voda bogatih fosforom, rezultiraju zagađenjem vode u velikim razmjerima te utječu na štetno cvjetanje algi.
Tim su problemom pogođena i neka od najvećih slatkovodnih područja svijeta, među kojima su Bajkalsko jezero u Rusiji, Viktorijino jezero u Africi i sjevernoameričko jezero Erie. Cvjetanje u Erieju posljednjih je godina rezultiralo potpunim zagađenjem pitke vode.
Jednako kao na kopnu, fosfati pomažu i rastu vodenih biljaka, no njihov rast guši cvjetanje algi pa se na tim područjima formiraju vodene mrtve zone. A takve krize dovode do dodatnih ekoloških problema.
„Klimatske promjene znače da će biti još više cvjetanja algi po jedinici onečišćenja fosfatima zbog toplijih vremenskih uvjeta“, rekao je Bryan Spears iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju u Midlothianu.
„Problem je u tomu što se, kad ta alga umre, ona može raspasti i početi proizvoditi metan. Dakle, porast cvjetanja značit će da će se u atmosferu upumpavati više metana, a metan je 80 puta snažniji od ugljičnog dioksida kada je posrijedi zagrijavanje atmosfere. To je razlog za istinsku zabrinutost“, upozorio je Spears.