Ljudsko društvo susreće se s problemima održivosti u svim sferama razvoja. Danas sve društvene aktivnosti poprimaju obilježja masovnosti, te kao takve negativno utiču na ograničene prirodne resurse.
Turizam kao jedan od glavnih pokretača svjetskog razvoja, u kojeg se kontinuirano uključuje sve veći broj svjetskog stanovništva, fenomen je koji zahtijeva drugačiji pristup razvoju, kako bi njegovi pozitivni učinci bili što veći, dugotrajniji i pravedno raspodijeljeni.
Turističke destinacije suočene su se negativnim uticajima turizma, koji su vidljivi kroz socio-kulturne uticaje, ekonomske uticaje i okolišne uticaje. Savremeni turisti svjesni su problematike očuvanja okoliša, stoga i obilježja turističke potražnje nameću potrebu za drugačijim pristupom razvoju turizma. Zeleni turizam postepeno postaje imperativ, a ne izbor.
Negativni uticaj
Zeleni turizam ne znači razvoj nekog novog oblika turizma, već razvoj turizma koji se odvija u skladu s potrebama okoliša, poštujući njegova prirodna obilježja, ali i ograničenja. U budućnosti će zeleni turizam početi zauzimati važno mjesto u turističkom razvoju, te će postati horizontalna poveznica svih subjekata u turizmu.
Jedino će se na taj način moći osigurati održivost okoliša, efikasno upravljanje ograničenim resursima, smanjenje količine otpada, racionalno korištenje vode i uvažavanje prihvatnog kapaciteta turističke destinacije. U budućnosti će svjetske turističke destinacije putem zelenog turizma moći diferencirati svoju turističku ponudu i na taj način postajati konkurentnije na tržištu.
Isto tako, primjena zelenog turizma omogućit će da njegov razvoj bude dugoročno održiv, te da od njega koristi imaju svi subjekti, na svim nivoima od lokalnog do državnog. Zeleni turizam nije novi oblik turizma, već je pojam koji se odnosi na razvoj turizma koji u obzir uzima ekološku odgovornost, kako nosioca turističkog razvoja, tako i turista.
Krajnji cilj zelenog turizma je smanjenje negativnih uticaja turizma na okoliš, s tim u vezi se zeleni turizam može smatrati dijelom koncepta održivog razvoja. Zeleni turizam temelji se na zaštiti, očuvanju i poboljšanju prirodnog i fizičkog okruženja, radi dugoročnog očuvanja zdravog i održivog okoliša. Međutim, pojam zelenog turizma ne može se usmjeriti samo na okoliš, već i na podršku i održivosti lokalnih zajednica, kulturne baštine i privrede uopšte.
Očuvane destinacije
U razvoj zelenog turizma kao takvog moraju biti uključeni svi subjekti turističkog razvoja, od nacionalnog nivoa do lokalne zajednice, kako bi se omogućilo pružanje kvalitetnije usluge turistima i smanjenje negativnog turističkog djelovanja na okoliš.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, zajedno s entitetskim ministarstvima zaduženim za razvoj turističkog sektora i Brčko distiktom, prepoznalo je značaj razvoja održivog zelenog turizma. Uz pomoć GIZ-ovog projekta Eu4Business u Bosni i Hercegovini trenutno su u fazi dva pilot projekta certificiranja zelenih destinacija pri čemu se koristi primjer Slovenije.
Pilot implementacijom dobit će će bolji uvid u složenost međunarodnih standarda za održivi turizam za bh. destinacije i preduzeća.
Održivost turizma je u fokusu i ostalim projektima koji se trenutno provode u Bosni i Hercegovini. Među njima posebno se ističe petogodišnji projekt razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, a koji je pokrenula Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), Via Dinarica: platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast, kao i dva projekta koji se implementiraju od strane GIZ-a Eu4Agri i Eu4Recovery.
Bosna i Hercegovina se kreće u pravom smjeru u prihvatanju zelenog turizma, ali laganim koracima. Imajući u vidu činjenicu da će se u post Covid periodu turizam sve više fokusirati na prirodno očuvane destinacije, kojih u Bosni i Hercegovini ima zaista puno, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u saradnji s entitetskim ministarstvima nadležnim za turizam i Brčko distiktom, će u budućnosti sprovoditi aktivnosti vezane za razvoj certificiranih zelenih destinacija.
Izvor: visitbih.ba