Zelene tarife: Nove mjere za čelik, cement i druge visokoemisione proizvode stupile na snagu

Nove evropske “zelene tarife” za proizvođače čelika, cementa i drugih proizvoda sa visokim emisijama ugljenika od juče su stupile na snagu, a njihov cilj je da podstaknu dekarbonizaciju, prenosi “Gardijan”.

Cilj ovih novih mjera je da osiguraju da će kompanije koje prodaju ove proizvode Evropskoj uniji poštovati propise, ili će se suočiti sa kaznama.

Prema riječima zvaničnika Evropske komisije Stefana Sežurnea, kompanije bi trebalo da pozdrave uvođenje mehanizma za određivanje nivoa ugljenika (CBAM), čiji je cilj podsticanje dekarbonizacije.

– Evropski proizvođači bi trebalo da budu ohrabreni ovim mjerama. CBAM donosi ključne i dugoočekivane reforme radi podsticaja dekarbonizacije, kako bi evropske kompanije bile konkurentne na svjetskoj sceni – dodao je on.

Prema propisima EU, izvoznici proizvoda mogu da kupe sertifikate o emisijama ugljenika, a cilj mehanizma CBAM je da obezbijedi da zemlje sa lošim ekološkim standardima ne mogu da ugroze evropske kompanije koje posluju sa ovakvim regionima gdje su troškovi proizvodnje niži, ali su regulative manje rigorozne.

Nove mjere će se u početku odnositi na čelik i gvožđe, aluminijum, cement, hidrogen, električnu energiju i đubriva, navodi britanski list.

EU će, takođe, od 2028. proširiti ove mjere na proizvode za koje se koriste čelik i aluminijum, kao što su mašine i električni uređaji.

Cilj će biti da se obezbijedi da proizvođači ovih roba ne pokušaju da zaobiđu propise o emisiji ugljenika time što će svoje proizvodne pogone izmjestiti van Evrope, naveo je londonski dnevnik.

Podsjećamo, BiH naplatu CO2 taksi dočekuje potpuno nespremno, jer nije došlo do ključnih reformi na državnom nivou. Izvoznici, posebno iz metalske i prerađivačke industrije, ulaze u CBAM režim s višim troškovima i velikom neizvjesnošću, što direktno narušava konkurentnost bh. privrede na tržištu EU.

“Neusvajanjem propisa i regulatora i berze, nismo omogućili formiranje ET sistema gdje bi kupovinu tih certifikata plaćali ovdje i ostavljali ovdje sredstva i iz tih sredstava pokušavali da ulažemo i podstičemo investiticje u obnovljive izvore”, rekao je Ljubo Glamočić, potpredsjednik Privredne komore RS.

“Ono što je dugoročni problem je što u BiH nije uspostavljena prema EU pravilima berza CO2, što će na kraju, ako ne bude uspostavljena, dovesti do toga da će i sav drugi izvoz iz BiH biti opterećen tom uredbom o CO2”, smatra Saša Trivić iz Unije poslodavaca RS.

Jedna od ključnih posljedica uvođenja CO2 taksi biće rast troškova proizvodnje koji će se, tamo gdje je to moguće, prenijeti na krajnje cijene proizvoda. Time se dodatno pojačavaju već postojeći inflatorni pritisci, rast cijena energije i pad kupovne moći građana.

“Kako bi se ublažile posljedice CBAM-а, očekuje se da vlasti hitno usklade energetske i klimatske politike s EU okvirom. To podrazumijeva uspostavljanje sistema cijene ugljеnika koji bi EU priznala kao ekvivalent, čime bi domaća preduzeća izbjegla plaćanje CBAM-a u EU i taj prihod bi ostao unutar zemlje”, kažu iz Spoljnotrgovinske komore BiH.