Foto: UG Fojničani Maglaj
Danas je u Brezi počeo narodni zbor pod sloganom „Za rudare, zemlju i vodu“. Zbor se održava od 12. do 14. septembra 2025. godine, a na njemu učestvuju ekološki aktivisti, rudari i sindikati iz Bosne i Hercegovine i drugih evropskih zemalja.
Piše: Jelena Jevđenić
Organizator zbora je Združeni balkanski otpor i rad – ZBOR, neformalni transnacionalni kolektiv i platforma koju čine aktivistkinje i aktivisti, naučno i kulturno radništvo iz raznih dijelova Balkana i šire, koji djeluje od 2023. godine.
Pitanje energije i energetske tranzicije je jedno od najvažnijih pitanja za naše društvo, a to je i glavna tema ovog skupa u Brezi.
-Informacije s terena u BiH, ali i šire u regiji, pokazuju da, dok se najavljuje zatvaranje rudnika koji su u vlasništvu države, gotovo svakodnevno niču novi, privatni rudnici i rudare se tzv. kritični minerali za potrebe tranzicije i savremenih tehnologija uopšte. Radi tih rudnika se sijeku šume, ali i zagađuju voda i tlo. Dok prirodne vrijednosti postaju predmet mešetarenja po svjetskim berzama, zemljama ostaju mizerne koncesione naknade. Multinacionalne korporacije poput Rio Tinta, ali i manje strane i domaće kompanije, uz pomoć vlasti i kojekakvih međunarodnih posrednika, tako nam doslovno otimaju i golu egzistenciju, naveli su nedavno iz ove inicijative za medije.
Zbog, kako navode, namjernog propadanja rudnika u BiH, sumnjaju da se na mala vrata uvodi privatizacija energetskog sektora.
Govornici skupa su govorili o razmjerama udara kapitalizma i kolonijalnog ekstraktivizma na zajednice i prirodu širom regiona, a na zboru su se obratili i rudarski sindikati.
Aktivistkinja Svjetlana Nedimović poručila je da pitanje energetske tranzicije treba da krene od građana.
„Treba danas da se čuje poruka, ne iz zatvorenih krugova birokrata, ne iz zatvorenih ekspertskih krugova, ne iz centara moći, nego od nas. Ne, nepravednoj tranziciji. Nadamo se da će zaključci ovog skupa odjeknuti širom BiH, Balkana i svijeta. Jer borbe koje mi ovdje vodimo su borbe koje se vode širom svijeta. I zapravo su nam dušmani vrlo slični ili isti. To su centri moći kapitala koji otimaju i narodu Konga, i narodu Bosne i Hercegovine, i Srbije i Palestine. Koji ugnjetavaju, porobljavaju i hrane svoje ratne mašinerije i svoje servere za podatke koje kupe od nas. Ne damo rudare, ne damo zemlju, ne damo vodu“, naglasila je Nedimović.
Okupljenima na Zboru obratio se i Chris Kitchen, britanski sindikalni lider koji obavlja funkciju generalnog sekretara Nacionalnog sindikata rudara od 2007. godine.
„Znamo da imamo problem s klimatskom krizom, znamo da to trebamo rješavati i znamo da je za to potrebna pravedna tranzicija, međutim, ono što smo mi doživjeli je suprotno tome. Mi smo doživjeli nepravednu tranziciju“, naveo je Kitchen.
On je dodao da zatvaranje rudnika u Engleskoj nema nikakve veze sa životnom sredinom i klimatskom krizom, već sa štrajkovima rudara.
Istakao je da u Velikoj Britaniji nema rudnika uglja i da se sada radi na obnovljivim izvorima energije, a da su posljedice svega toga jako visoka cijena električne enrgije.
„Samo rudarenje i iskopavanje uglja nije toliki problem, koliko je spaljivanje. Za spaljivanje uglja danas već postoje razvijene tehnologije koje mogu da smanje štetne posljedice zagađenja“, dodao je on.
Chris Kitchen; Foto: UG Fojničani Maglaj
Naglasio je da smatra da je potrebno udruživanje svih kako bi se održali vlastiti energenti i resursi. Kitchen smatra da se nije trebalo insistirati na zatvaranju rudnika. Ono što se moglo uraditi i što se može uraditi da se unaprijedi industrija spaljivanja uglja i da se tako riješe problemi zagađenja.
Prema njegovim riječima ključna stvar je da je potrebno ujedinjenje između rudara, ekoloških pokreta, klimatskih aktivista zato što je ova priča šira od emisija CO2 i spaljivanja uglja, ovo je priča o resursima.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke rekao je da građani Bosne i Hercegovine nisu niša dobili od pravedne energetske tranzicije i da je sva obnovljiva energija proizvedena u BiH zapravo profit pojedinaca.
„Mi decenijama slušamo kako se kod nas odvijaju procesi tranzicija različitih vrsta. Mi decenijama gledamo kako se kod nas priča i zloupotrebljava proces koji se naziva energetska tranzicija. Godinama slušamo kako se govori o tom procesu pravedne tranzicije. Neko je prije par godina formulisao riječ kritične mineralne sirovine. U suštini riječ je o jednom ekstraktivizmu gdje određeni minerali i mineralni resursi su potrebni za proces razvoja određenih kompanija i pojedinaca. Godinama gledamo kako je u dubiozi čitav naš energetski sektor, kako se preprodaju koncesije, kako se urušavaju rudnici, kako se s njima loše posluje. I šta se dešava zadnjih godina? Dok mi imamo probleme s funkcionisanjem naših rudnika, platama radnika ili sa nedovoljnim količinama uglja u rudnicima, u zadnje četiri godine su otvorena tri nova rudnika uglja. Medna, Bistrica, Bukova Kosa, a još jedan je u pripremi. Ugalj se kopa, privatnik kopa, prodaje, izvozi, radi šta hoće. Imali smo naš Ugljevik istok kop, nekom smo ga dali, i sada kupili mi za 240 miliona.
Topić ističe da nakon invazije hidroelektrana, sada imamo invaziju solarnih elektrana.
„Dodjeljuju se koncesije i šakom i kapom. Privatnicima. A ti isti privatnici nisu obavezani da 20, 30, 50 posto električne energije koju proizvedu ostave u ovoj zemlji. Koncesiona naknada u skoro svim sektorima i dalje 1 do 2 posto. Na tom polju obnovljive energije mi ništa nismo vidjeli pravedno, pošteno ili pametno da je urađeno. I sad nam dolazi jedna najezda koja kaže trebaju nam minerali za tu obnovljivu energiju i za tu energetsku tranziciju da bude pravedna“, naglašava Topić.
Foto: UG Fojničani Maglaj
Mladen Ilić iz inicijative Rendžeri istočne Srbije naveo je da su u Srbiji rudnici kao i u BiH rasprodati stranim kompanijama.
„Mi u Srbiji nemamo rudarsku industriju, mi imamo rudarsku mafiju, koja neometano, čak podržano od državne administracije, funkcioniše. Ugrožava najosnovnija egzistencijalna prava ljudi i vazduh“, istakao je Ilić.
On je rekao da u blizini Bora, kanadska kompanija Dundee Precious Metals, koja je vlasnik rudnika u Varešu, planira da otvori rudnik zlata koji bi ugrozio vrelo rijeke Mlave.
„Reka Mlava može da snabdeva vodom između tri ili četiri miliona ljudi. I kada pogledate situaciju u Srbiji s Rio Tintom, vi imate situaciju razapete zemlje, od istoka do zapada, gde se najosnovniji uslovi za život gube“, rekao je on i dodao da će nas uništavanje prirode zbog profita pretvoriti u ekološke izbjeglice.
Suzana Rajković iz udruženja Dolina Plive rekla je da ekološki aktivisti i rudari treba zajedno da se bore.
„Zelena tranzicija kod nas, po meni, predstavlja jednu veliku utopiju. Rudari i ekološki aktivisti treba da se združe, jer ovo je naša zajednička borba. Imamo zajedničke neprijatelje i trebamo se zajedno boriti. Za te neprijatelje smatram strane kompanije, korumpiranu vlast i loš i nakaradan sistem. Dolazim iz kraja koji je jako bogat rijekama. Pliva, Sana i Vrbas. Raspolažem sa podatkom da te rijeke i opštine u slivu te tri rijeke napajaju trećinu stanovništva Republike Srpske i dio stanovništva Federacije BiH. One su sada ugrožene. Vodimo borbu s privatnim hidrocentralama koje narušavaju naše rijeke. Još veći neprijatelj su nam rudnici“, istakla je Rajković.
Ona je naglasila da je strana kompanija Lykos, s kojom se bore godinama, već ušla u treću etapu geoloških istraživanja, i da se mještani bore da ne dobije koncesiju za rudarenje.
„Ukoliko bi došlo do otvaranja rudnika, stanovništvo u krugu od nekoliko kilometara bi se moralo iseliti i bile bi ugrožene ove rijeke“, naglasila je ona.
Prvog dana zbora govorili su aktivisti iz Bosne i Hercegovine i iz raznih evropskih zemalja koji se bore protiv otvaranja rudnika litijuma. Mnogi aktivisti, rudari i sindikalci podijelili su priče i iskustva iz svojih država i opština. Svaka priča je ličila jedna na drugu, beskompromisno uništavanje prirode i otimanje resursa zbog profita.
Sutra, 13. septembara, u 8:30 počinje drugi dan zbora na kojem će se nastaviti otvorena diskusija i program koji traje do 22 časa.
Ovaj zbor se održava uz podršku opštine Breza i Rudnika mrkog uglja Breza. Na zboru su došli čuvari prirode iz raznih zajednica Balkana, rudarski i drugi sindikati iz BiH, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Hrvatske, Sj. Makedonije, Austrije, Italije, Njemačke, Danske, Velike Britanije, kao i klimatski aktivisti iz Evrope.
Logističku podršku ovom skupu dalo je ekološko udruženje UG Fojničani iz Maglaja.
-Biti dio ZBORA za nas je čast i obaveza solidarnosti, jer pravedna tranzicija mora značiti i zaštitu prirode i dostojanstvo rada, naveli su iz ovog udruženja.
Prvi zbor organizovan je prošle godine na Homolju, području na istoku Srbije gdje rudarska istraživanja provodi kompanija Dundee s namjerom otvaranja velike rudarske zone iako je u pitanju kraj bogat pitkom vodom i raznolikim živim svijetom. Ovog proljeća ZBOR je organizovao seriju diskusija i radnih sastanaka u Njemačkoj gdje su delegacije iz BiH i Srbije zajednički govorile o različitim aspektima nepravedne tranzicije.
-ZBOR pomaže udruživanje društvenih pokreta i borbi protiv eksploatacije, nepravde, represije, protiv patrijarhata, kolonijalizma, nacionalizma, fašizma, kapitalizma. Rad zasnivamo na uzajamnom pomaganju, solidarnosti i brizi svih o svima, kao i viziji svijeta oslobođenom eksploatacije i dominacije nad ljudima i prirodom, naveli su iz ove inicijative.