UrbanObserver

Srijeda, 14 Maja, 2025

Zbog čega su pamučne kese najgora zamjena za plastične?

Ako pokušavate da živite ekološki i spriječite globalne katastrofe poput uništenja okeana ili klimatskih promjena, formula je jednostavna – koristite stvari više puta i ređe kupujte nove.

Plastične kese se ne razgrađuju i zagađuju okeane, život u morima i okolinu uopšteno. Međutim za izradu organske pamučne kese troši se više vode, energije i drugih resursa zato nisu dobra zamjena.

Najviše se priča o plastičnim kesama. Ali jesu li one bolje ili gore od papirnatih? Šta je s pamučnim kesama? Stručnjaci kažu da nema jednostavnog odgovora.

Jasno je da se plastične kese ne razgrađuju i zagađuju okeane, život u morima i okolinu uopšte. Međutim, neki tvrde kako ni pamučna i papirnata kesa nisu dobro rješenje, piše Quartz.

Tačnije, oni tvrde da su ekološki prihvatljivije plastične polietilenske kese niske gustoće. Možete ih prepoznati po tome što su ‘prozirnije’ od klasičnih.

Danski ekolozi tvrde kako se njihovim spaljivanjem radi manje štete nego s pamučnim kesama.
Pamučne kese trebalo ponovo da se upotrebljuju hiljadu puta da bi bile ekološki prihvatljivije od navedenih, polietilenskih kesa niske gustoće. Osim toga, smatraju da je organski pamuk gori od klasičnog kada je u pitanju ukupni uticaj na okolinu.

Njegova proizvodnja zagađuje okolinu više nego proizvodnja običnog pamuka – troši se mnogo energije i vode, iako se upotrebljava manje đubriva i pesticida.

Trebalo bi da se upotrebljuju oko 20 hiljada puta više od običnih pamučnih kesa da bi bile korisnije od njih. Osim toga, pamuk ne može uspješno da se reciklira jer za to postoji mala infrastruktura, prenosi 24sata.

Izrada papirnatih kesa takođe ima loš uticaj na okolinu. Gore su od polietilenskih kesa jer se zbog njih krče šume.

Najbolje rešenje, prema danskim ekolozima je – kakve god kese trenutno imate kod kuće – nemojte ih bacati. Iskoristite ih dok se ne raspadnu i nemojte kupovati nove.

Povezane vijesti

Gotovo 10 miliona interno raseljenih lica zbog prirodnih katastrofa

Foto: Impuls Zbog prirodnih katastrofa na kraju 2024. godine u svijetu je bilo rekordnih 9,8 miliona interno raseljenih lica, a najčešći razlozi bili su oluje...

ZELENI TALAS – Ima li zakona za Prokoško jezero?

Ilustracija Jelena Žilić Nedavno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma zatražilo inspekcijsku provjeru nelegalnih radnji na Prokoškom jezeru, od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Srednjobosanskog...

Popular Articles