Foto: Impuls
“Obaloutvrda je, u stvari, šetalište, a Vrbas je ambijentalna cjelina”. Ovim je riječima potpredsjednik Skupštine grada Banjaluka, Saša Čudić, okončao burnu skupštinsku sjednicu, na kojoj je, između ostalog, otvoreno pitanje: na šta je potrošeno više od million KM novca poreskih obveznika.
Autor: Impuls
Priča se zakotrljala kada je Dragan Babić, šef banjalučke Civilne zaštite, podnoseći izvještaj o opremanju vatrogasaca, neoprezno spomenuo “obaloutvrdu sa crpilištem za vodu u slučaju požara”.
Odbornica SNSD Žana Grmuša je upitala, da li je ta obaloutvrda ono štalište sa plažom kod Zelenog mosta, kojim se gradonačelnik diči, i da li su u to utucane narodne pare.
A gradonačelnik Draško Stanivuković je na sve to upitao: “Zar nije lijepo to što je izgrađeno!” A “to što je izgrađeno” po njemu je i obaloutvrda, i vodocrpilište, i šetalište, i prostor za kajakaše. Takoreći, četiri u jedan!
Na kraju je sam Babić “objasnio stvar”.
-Gradonačelnik to zove šetalištem, na šta se ja ježim, jer je to obaloutvrda sa crpilištem. Uostalom, možemo u ponedjeljak svi zajedno da odemo tamo, da to vidimo – kazao je Babić.
U ponedjeljak, a bio je 1. april, odbornici nisu mogli da vide tu divotu. Zvali je šetalište, plaža ili obaloutvrda, taj je prostor uz Vrbas bio potopljen. Na licu mjesta je bio samo Babić, u spasilačkoj uniformi.
I tako je završena još jedna epizoda u otužnoj seriji zvanoj zaštita Banjaluke od poplava.
Podsjećamo, 2014. Banjaluku je, kao i cijeli region, zadesila katastrofalna poplava. Grad je tada pretrpio direktnu štetu od 74 miliona KM, dok se indirektna procjenjivala na oko 200 miliona maraka.
Nakon velikog povodnja stručnjaci su pozivali na razum, poručujući da je zaštita od poplava skup poduhvat, ali da je to ipak jeftinije, nego svakih nekoliko godina plaćati milionske štete.
Oni su upozoravali na klimatske promjene, većinska Banjaluka se slijepo držala mantre da se poplave, poput onih iz 2014. dešavaju “jednom u sto godina”.
Ali, poplave, istina manjeg intenziteta, Banjaluku su ponovo zadesile 2019. a potom i 2021. i 2024. godine.
Posljednji put, dijelovi grada su se našli pod vodom nedavno: samo tri dana nakon rasprave o obaloutvrdi, koja je istovremeno i plaža i šetalište.
Dok se gradonačelnik i njegov tim saradnika hvalili ušminkanim obalama, voda je radila svoj posao. Brojne kuće su poplavljene, a pokrenula su se i klizišta i odroni.
-Na području grada zaprimljene su 254 prijave štete, kao posljedice poplava, od kojih se oko 80 odnosi na klizišta i odrone na saobraćajnicama – potvrdio je Dragan Babić, sedam dana nakon skupštinske govorancije s početka naše priče.
Kolika je šteta, tek treba da se utvrdi.
Koliko bi novca bilo potrebno da se Banjaluka zaštiti od poplava? Teško pitanje.
Još 2016. godine, na debati koju je organizovala Koalicija NVO “Brana” u prostorijama Gradske uprave, rečeno je da bi Banjaluka, ako bi kiša padala neprestano 20 dana, ponovo bila pod vodom, kao 2014. godine.
Istaknuto je da bi za temeljitu zaštitu grada od poplava bila neophodna regulacija Vrbasa, Vrbanje i još 26 rječica i potoka. Procijenjeno je da bi samo za regulaciju Vrbasa kroz grad bilo potrebno oko 33 miliona KM, dok bi regulacija Vrbanje koštala oko oko 1,3 miliona dolara po kilometru toka.
Dvije godine kasnije stigli su samo projekti i nova procjena, po kojoj bi samo za uređenje korita Vrbasa na urbanom području grada, u dužini od 19,5 kilometara, bilo potrebno 45 miliona KM.
Od tada su cijene drastično porasle, a koliko je posla, u međuvremenu urađeno, javnosti nije poznato.
U medijima su tek se povremeno pojavljivale vijesti o uređenju korita Vrbasa uz pomoć donatorskih sredstava UNDP-a, koji je započet 2018. godine, te o izgradnji obaloutvrde od Trna do mosta u Trapistima, koji finansiraju “Vode Srpske”.
Nedavno smo, eto, saznali i da je i šetalište pored Vrbasa u centru grada proglašeno obaloutvrdom.
A Banjalučani, koji žive u blizini Vrbasa i njegovih pritoka, kad god padne jača kiša sa zebnjom prate vremensku prognozu. I gledaju u nebesa.