 podnijele su prijedloge za dodavanje 42 nove migratorne vrste u dodatke Konvencije, kao one kojima je potrebna međunarodna zaštita.){kind=link}
Snježna sova; Foto: Wikipedia
Potpisnice Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (CMS) podnijele su prijedloge za dodavanje 42 nove migratorne vrste u dodatke Konvencije, kao one kojima je potrebna međunarodna zaštita. Zbog rastuće populacije, predlaže se da se jedna vrsta – buharski jelen – ukloni sa liste koja zahtijeva najvišu zaštitu.
CMS, sporazum o zaštiti životne sredine Ujedinjenih nacija, okuplja vlade i zainteresovane strane kako bi se pozabavili očuvanjem migratornih vrsta i njihovih staništa. Pravno obavezujuća Konvencija ima dva dodatka: Dodatak I, koji je usmjeren na vrste koje su ugrožene, i Dodatak II, koji je usmjeren na vrste koje zahtijevaju međunarodnu saradnju. Predloženi amandmani na dodatke CMS-a biće razmotreni na predstojećem 15. sastanku Konferencije strana (COP15), koji će se održati u Kampo Grandeu, u Brazilu, od 23. do 29. marta 2026. godine.
„Kako se pritisci na migratorne vrste naše planete pojačavaju, međunarodna posvećenost preduzimanju efikasnih mjera nikada nije bila važnija. Predlozi za uvrštavanje 42 nove vrste na dodatke CMS-a, uključujući životinje poput snježne sove i ajkule čekićare, odražavaju hitnu potrebu za koordinisanom globalnom akcijom. Na COP15, vlade imaju priliku da ojačaju napore za zaštitu ovih vrsta“, rekla je Ejmi Frenkel, izvršna sekretarka CMS-a.
Od antilopa i kitova do šišmiša, ptica i morskih kornjača, migratorne vrste kojima se Ugovor bavi su one vrste divljih životinja koje moraju redovno da putuju, često sezonski, kao dio svojih prirodnih životnih ciklusa, i koje prelaze barem jednu nacionalnu granicu. One su od vitalnog značaja za zdrave, dobro funkcionišuće ekosisteme. One pružaju ključne usluge poput oprašivanja, raspršivanja sjemena, skladištenja ugljenika i suzbijanja štetočina, i koriste zajednicama koje se oslanjaju na njih kao izvor hrane i prihoda.
Ipak, mnoge takve vrste su u opadanju zbog pritisaka, uključujući gubitak i fragmentaciju staništa, prekomjernu eksploataciju, klimatske promjene i zagađenje.
Među 42 vrste predložene za uvrštavanje u skladu sa Konvencijom, nekoliko ilustruje hitne izazove sa kojima se suočavaju migratorne divlje životinje.
Prugasta hijena (Hyaena hyaena), na primjer, zauzima širok, ali sve više fragmentiran raspon širom Azije i Afrike. Sa globalnom populacijom procjenjenom na manje od 10.000 zrelih jedinki, ugrožena je gubitkom i fragmentacijom staništa zbog poljoprivrede, urbanizacije i razvoja infrastrukture; smanjenim plijenom uzrokovanim smanjenjem broja drugih velikih mesoždera i promjenama u stočarskim praksama; i ilegalnim lovom i trgovinom. Široko rasprostranjen progon, koji često proizilazi iz sukoba između ljudi i divljih životinja i negativnih percepcija, dodatno ugrožava ovog vitalnog sakupljača hranljivih materija, koji pomaže u recikliranju hranljivih materija i spriječavanju bolesti kroz konzumiranje lešina.
Slično tome, snježna sova (Bubo scandiacus) je posljednjih godina postala široko prepoznata kroz popularnu kulturu, ali njen status je sve nesigurniji. Tokom protekle tri decenije, vrsta je izgubila trećinu svoje globalne populacije; međunarodna organizacija za zaštitu prirode BirdLife International nedavno ju je proglasila izumrlom u Švedskoj. Kao glavni predator i ptičja ikona arktičke tundre, snježna sova je ključni pokazatelj zdravlja ovog krhkog ekosistema. Klimatske promjene i prekomjerna eksploatacija su među glavnim pokretačima smanjenja njene populacije, što ističe ranjivost vrste uprkos njenom ikoničnom statusu.
Morske vrste se takođe suočavaju sa ozbiljnim rizicima, kao što se vidi u teškoj situaciji velike ajkule čekićare (Sphyrna mokarran). Prekomjerna eksploatacija u ribarstvu, kako kao ciljani ulov, tako i kao prilov, dovela je do naglog pada populacije, vođenog visokom tržišnom vrijednošću njenih peraja i potražnjom za njenim mesom. Ovaj prekomjerni ribolov utiče na ajkulu u svim životnim fazama i u priobalnim vodama. Kao vrhovni predator, gubitak velike čekićarke pijreti da destabilizuje morsku mrežu ishrane i ugrozi cjelokupno zdravlje okeanskih ekosistema.