Situacija na Arktiku mogla bi naučnike prisiliti da preispitaju svoje, već sada pesimistične, prognoze o klimatskim promjenama.
Kako piše Guardian, toplotni val na Arktiku uzrokuje snježne mećave u Europi, a priljev toplog zraka podigao je temperature u Sibiru i to čak 35°C iznad historijskih prosjeka februara.
Na Grenlandu se također događaju neuobičajene stvari. Samo ove godine broj sati tokom kojih je temperatura bila viša od temperature smrzavanja tri puta je veći nego prethodne godine.
“Ovo je anomalija među anomalijama”, kazao je Michael Mann, direktor naučnog centra na univerzitetu u Pensilvaniji. Dodao je kako su ovi podaci daleko izvan povijesnog prosjeka te da je to zabrinjavajuće.
Rekao je i kako bi ovo moglo značiti da postoje ‘dodatna iznenađenja’ dok mi nastavljamo ‘ljutiti zvijer (našu klimu)’. Mann objašnjava kako se Arktik uvijek smatrao ‘zvonom’ koje upućuje jasno upozorenje.
Na sjevernom vrhu Grenlanda nalazi se najsjevernija meteorološka stanica na svijetu Cape Morris Jesup i tamo su nedavne temperature ponekad bile više nego u Londonu i Zürichu što je na hiljade kilometara južnije. Zabilježena temperatura od 6,1°C nije rekordna, no u prethodna dva slučaja 2011. i 2017. godine ti su vrhunci trajali samo nekoliko sati prije nego su se vratili u prosjek. Prošle je sedmice bilo 10 dana tokom kojih je temperatura bila iznad zamrzavanja barem jedan dio dana.
“Temperaturni vrhunci su dio normalnih vremenskih uzoraka, no ono što je bilo neuobičajeno je da su se tako dugo zadržavale i da je bilo toliko toplo”, kazala je Ruth Mottram iz danskog meteorološkog instituta. Dodala je kako u posljednjih gotovo 70 godina nisu zabilježili takve temperature na tim područjima.
Robert Rohde, vodeći naučnik neprofitne organizacije Berkeley Earth, kaže kako je ‘trenutni vremenskih događaj najintenzivniji’ te da je jedan od najdužih vremenskih zagrijavanja tokom zime. Pitanje je dokazuju li ovi signali slabljenje ili kolaps polarnog vrtloga koji svojim snažnim vjetrovima održava Arktik hladnim i odbija druge zračne mase.
Neki naučnici govore o hipotezi ‘topli Arktik, hladni kontinenti’ budući da polarni vrtlog postaje nestabilniji te uvlači sve više toplog zraka i izbacuje hladne fronte poput ove u Europi.
Rohde smatra da je ta teorija kontroverzna te da nije vidljiva u svim klimatskim modelima, no ovogodišnji temperaturni uzorci bili su u skladu s tom prognozom, piše Guardian. Dodaje kako u budućnosti možemo očekivati više nepredvidljivog vremena.
Zeke Hausfather iz Berkeley Eartha mišljenja je kako se ovdje radi o ‘prirodnoj varijabilnosti’ te da ne postoje nikakvi snažni dokazi da ‘faktori koji pokreću kratkoročnu arktičku varijabilnost povećavati u svijetu koji se zagrijava’
“Klimatski modeli sugeriraju da će ovakvih zima biti puno manje kako se svijet zagrijava”, rekao je Hausfather.
(radiosarajevo)