Foto: prof. dr Samir Lemeš/Impuls
U Bosni i Hercegovini egzistiraju polutanti koji u zapadnim zemljama skoro da i ne postoje.
Autor: Impuls
Koliko god se trudili da se hranimo zdravo, vježbamo redovno i brinemo se o svom zdravlju svakodnevno, ako živimo u zagađenoj sredini, naše zdravstveno stanje je i tada neuravnoteženo. Zagađenje vazduha je najveća prijetnja zdravlju ljudi. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO/WHO), svake godine zagađenje vazduha je odgovorno za gotovo sedam miliona smrtnih slučajeva širom svijeta. Devet od deset ljudskih bića trenutno udiše vazduh koji premašuje smjernice SZO-a za zagađivače, a najviše pate oni koji žive u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Onečišćen vazduh zadnjih godina tokom zimskih mjeseci Bosnu i Hercegovinu vine u sami vrh indeksa zagađenosti u svijetu.
O ovoj gorućoj temi, prof. dr Samir Lemeš, prodekan za naučnoistraživački rad Politehničkog fakulteta i predsjednik Upravnog odbora udruženja „Eko forum“ Zenica, govorio je za Impuls.
Prema njegovim riječima, problem zagađenja se ranije zanemarivao, jer smo imali prečih stvari da rješavamo, od politike, etničkih pitanja, kulture do ekonomije. Danas je zaštita okoliša sve prisutniji narativ u javnosti.
„U zadnjih deset godina povećao se broj mjernih stanica, postoji veliki broj ekoloških portala koji daju informacije o zagađenosti vazduha i nevladin sektor je napravio mnogo kampanja da se priča o tome. Ljudi su počeli i da primjećuju da vazduh nije dobar. Ljudi vide šta dišu“.
https://www.youtube.com/watch?v=shbs1mkMjDM
Profesor Lemeš navodi da se najveći problem u vezi sa zagađenim vazduhom javi tokom zime, jer se zimi, uz emisije koje dolaze iz izvora zagađenja, javlja dodatni problem, koji je metereološki problem, a to je da u uskim kotlinama dolazi do temperaturne inverzije: Topli zrak iznad, hladni dolje, nema prirodne cirkulacije.
Što se tiče granice zagađenja, to zavisi od polutanta koji se mjeri. U Bosni i Hercegovini egzistiraju polutanti koji u zapadnim zemljama skoro da i ne postoje.
„Sumpor dioksid kao polutant u zapadnoj Evropi ne postoji. Oni su ga se davno riješili, uveli su stroge propise, investirali su u industrijske filtere, zamijenili su goriva zbog kojih to nastaje, uveli stroge norme za automobile, a mi još uvijek imamo ogromne koncentracije sumpor dioksida, još uvijek živimo u dvadesetom vijeku“.
Listu zagađivača ne možemo napraviti, jer nemamo registar zagađivača. Kao potpisnica Arhuske konvencije Bosna i Hercegovina je dužna da uspostavi protokol zagađivača. Nekoliko projekata Evropske unije je provedeno, kojima su utrošeni milioni eura da se uspostavi registar zagađivača, međutim, taj registar nikad nije profunkcionisao.
Bosna i Hercegovina nema ni tačnu informaciju koliko ko doprinosi zagađenju, imamo samo spekulaciju.
Studija koja pokazuje na koji način i u kolikoj mjeri zagađenje vazduha utiče na zdravlje ljudi je falična. U zaključak studije nisu uvršteni svi polutanti koje udišemo vazduhom.
„Zašto u selu Tetovo, koje se nalazi uz željezaru, u svakoj kući imate dijete koje ima dijabetes, zašto svaka kuća ima bar jednu osobu koja je oboljela ili umrla od malignih bolesti. To niko ne ispituje“.
“Projekat ‘Informisanje bh. društva o problemima i borbi za zaštitu životne sredine kroz zakonske regulative i primjere građanskog samoorganizovanja’ dio je šireg projekta ‘Misli o prirodi!’ koji provodi Centar za promociju civilnog društva, uz finansijsku podršku Švedske”.