 Adria donio je niz mjera koje je potrebno provesti kako bi se povećala brojnost, te očuvale ove vrste.){kind=link}
Nakon dvije sezone terenskog istraživanja brojnosti endemskih vrsta riba Livanjskog polja, te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za njihovo očuvanje, projektni tim Udruge Dinarica i Svjetski fond za prirodu (WWF) Adria donio je niz mjera koje je potrebno provesti kako bi se povećala brojnost, te očuvale ove vrste.
“Livanjsko polje jedno je od rijetkih područja s iznimno velikim brojem endemskih vrsta riba. Oštrulj, podbila, sitnoljuskavi klen, drlja i dinarska pijurica imaju iznimno važan kulturološki i prirodni značaj za područje Livanjskog polja. Osim što su važne jer se pojavljuju jedino na ovom području one su i indikator zdravog okoliša i suzbijanja klimatskih promjena”, priopćeno je iz WWF-a Adria.
Među mjerama identificiranim u sklopu projekta koji provodi Udruga Dinarica/WWF Adria, a financira Critical Ecosystem Partnership je i sanacija jezera Mandek.
Na terenskim izlascima u sklopu projekta “Uspostavljanje temelja za očuvanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru” na jezeru Mandek pronađena je većinom babuška. Kao predator i ekonomski neisplativa vrsta potrebno ju je ukloniti iz jezera.
Ovakva mjera ima i zakonsko uporište jer je sanacijski ribolov propisan HBŽ i FBiH Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, a FBiH Zakon o vodama dodatno propisuje renaturalizaciju površinskih voda. Pilot projekt sanacije jezera Mandek mogao bi se replicirati na druge akumulacije gdje su se predatorske vrste također uvelike replicirale.
Iz WWF Adria ističu kako je u umjetnom staništu (ex situ) potrebno ispitati način mriještenja i ponašanje vrsta.
U svrhu zaštite od intervencija operatera na terenu potrebno je prvenstveno istražiti ponašanje vrsta u staništu i mriještenje – ispitati gdje nestanu u sušnim periodima, pri kojoj temperaturi izlaze iz podzemlja/zemlje, te ispitati gdje odlažu ikru.
To je moguće obaviti in situ i ex situ metodama. Ovakva ispitivanja do sada su urađena samo za oštrulja. Za ostale četiri vrste trebalo bi se uraditi istraživanje slično onome urađenom za oštrulja uz dodatno ispitivanje da li endemske vrste krša hiberniraju ili odlaze u podzemlje preko ponora. Istraživanja se mogu koristiti u svrhu zagovaranja prema hidroenergetskim kompanijama pri njihovim intervencijama na terenu.
Potrebno je ažurirati crvene liste na federalnom nivou kako bi zakon prepoznao njihov status, a i uzeti ih u obzir u budućim razvojnim projektima HBŽ-a i općina.
Iz WWF-a navode kako treba dodijeliti pravo upravljanja ribljim fondom u rudarskim kopovima lignita u općini Livno i na rijeci Šujici u općini Tomislavgrad.
Nepostojanje ribarske osnove na rijeci Šujici onemogućuje naplatu moguće štete ribljem fondu prilikom izgradnje hidroelektrane CHE Vrilo i njenog puštanja u pogon.
Zbog nepostojanja ribarske osnove zakon ne poznaje što se nalazi u rijeci Šujici iako je poznato da u njoj ima oštrulja i bijelog raka, koji je autohton za Šujicu po kome je dobila naziv.
Po modelu upravljanja ribljim fondom Srednjobosanske županije i ribarskih društava u navedenoj županiji mogla bi se uraditi ribarska osnova ova dva područja koja su važna za endemske vrste.
WWF Adria navodi, također, kako je potrebno napraviti analizu brana i barijera u sklopu energetskog sustava i sustava vodoopskrbe te ukloniti nepotrebne ili adaptirati postojeće za prohodnost ribljih i ostalih vrsta.
U nastavku ovog projekta, projektni tim će terenskim istraživanjima pratiti migracijske puteve čipiranih riba, a također će se raditi na finalizaciji Plana mjera za ribe Livanjskog polja i nastavit će se zagovaranje predloženih mjera, stoji u priopćenju.
(FENA)