Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Poznato je da po standardnoj definiciji, energija vjetra važi za obnovljivi izvor energije, te da su vjetroelektrane uveliko u primjeni u evropskim državama poput Njemačke, Danske i oko 136 drugih država širom svijeta. Zbog činjenice da tokom proizvodnje električne energije iz vjetra ne dolazi do direktnog sagorijevanja fosilnih goriva, vjetroelektrane se uglavnom smatraju ekološki prihvatljivim rješenjem za savremene energetske potrebe i energetsku tranziciju, pa smo tako u 2025. godini širom svijeta imali oko 1300 GW instaliranih vjetroelektrana, a taj broj je samo u toj godini porastao za 165 GW u trenutku izlaska Globalnog izvještaja o energiji iz vjetra (Global Wind Report 2026) (1).
Ipak, iako imaju svoje prednosti, potrebno je sagledati i njihove moguće negativne posljedice po životnu sredinu i ljude. Izgradnja, rad, održavanje i dekomisija vjetroelektrana može imati značajan uticaj na prirodna staništa, biljni i životinjski svijet, kao i na izgled i funkcionalnost prostora u kojem se nalaze te kvalitet života u zajednicama oko njih. Upravo zbog toga, pored pozitivnih aspekata, važno je uobziriti i potencijalne ekološke izazove koje vjetroelektrane nose.
U Bosni i Hercegovini u posljednjih par godina primjetan je trend porasta broja projekata koji se odnose na izgradnju i puštanje u rad vjetroelektrana. Trenutno, u BiH [NC1] imamo izgrađene vjetroelektrane Mesihovina, Jelovača i Ivovik na području Tomislavgrada i Livna, Podveležje kod Mostara, te Ivanovo Sedlo kod Sarajeva. To svakako nije sve, ali tačan broj planiranih vjetroelektrana je teško tačno definisati. Pored pet izgrađenih, u nekoj fazi planiranja, što uključuje one u različitim koracima ishodovanja dozvola pa do onih koje su najavljivane od strane različitih institucija, ili spominjane u medijskim člancima i predizbornim obećanjima, se nalazi oko 45 vjetroelektrana.
| Broj | Ime VE | Status | Lokacija |
| 1 | Mesihovina | U pogonu; 50,6 MW | Kanton 10 |
| 2 | Jelovača | U pogonu; 36 MW | Kanton 10 |
| 3 | Ivovik | U pogonu; 84 MW | Kanton 10 |
| 4 | VE Podveležje 1 | U pogonu; 48 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 5 | VE Ivan-Sedlo | U pogonu; 25 MW | Kanton Sarajevo |
| 6 | VE Gradina | U procesu ishodovanja dozvola, do 100 MW (tehnički kapacitet) | Kanton 10 |
| 7 | VE Dževa | U procesu ishodovanja dozvola; 46 MW | Kanton 10 |
| 8 | VE Slovinj | U procesu ishodovanja dozvola; 138 MW; | Kanton 10 |
| 9 | VE Mučevača | U procesu ishodovanja dozvola; 60 MW | Kanton 10 |
| 10 | VE Derala (za sad tretiramo kao jedan projekt ali spominju se: VE Derala, VE Derala Jug, VE Derala Zapad) | Sve dozvole ishodovane. Projekt se može raščlaniti na više: VE Derala, VE Derala Jug, VE Derala Zapada; 52,8 MW | Kanton 10 |
| 11 | VE Orlovača | Ishodovanje dozvola zaustavljeno, odbijen zahtjev za okolišnom dozvolom, nakon snažnog protivljenja lokalnog stanovništva; 43 MW | Kanton 10 |
| 12 | VE Tušnica | Ishodovan dio dozvola (okolišna), energetska i dalje nije izdana, postupak je obustavljen; 72,6 MW | Kanton 10 |
| 13 | VE Bitovnja | Okolišna dozvola izdana, juni 2025. U toku je priprema dokumentacije za ishodovanje urbanističke saglasnosti; 90 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 14 | VE Vlašić | Potpisan ugovor o koncesiji; 50 MW | Srednjobosanski kanton |
| 15 | VE Leotar | Prethodna studija u procesu-naložena puna studija uticaja na životnu sredinu; 537,5 MW | |
| 16 | VE Trusina | Koncesioni ugovor raskinut, novi poziv u pripremi; 50 MW | Nevesinje, Republika Srpska |
| 17 | VE Pločno | Zahtjev za prethodnu dozvolu pokrenut 2017. godine; 80 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 18 | VE Čadilj | Dio dokumentacije ishodovan, jak otpor na lokalu, Pravobranilaštvo FBiH pokrenulo istragu zbog sumnji na neregularnosti; 138 MW | Kanton 10 |
| 19 | VE Oštrc | Posjeduje prethodnu saglasnost; 28,2 MW | Zapadnohercegovački kanton |
| 20 | VE Energokul Wind Farm | U procesu ishodovanja dozvola; 200 MW | Srednjobosanski kanton |
| 21 | VE Rostovo | U fazi planiranja; 20 MW | Srednjobosanski kanton |
| 22 | VE Kruzi | U fazi ishodovanja dozvola, snažan otpor lokalnog stanovništva, zajedno sa projektom VE Čadilj; 405 MW | Kanton 10 |
| 23 | VE Široka Draga | Dozvole ishodovane, odobren priključak na dalekovod, prisutan otpor lokalnih zajednica; 125 MW | Kanton 10 |
| 24 | VE Skadimovac | U procesu pribavljanja dozvola; 110 MW | Kanton 10 |
| 25 | VE Planik | U fazi ishodovanja dozvola, koncesioni dokumenti potpisani u 2022. godini; 39,6 MW | Bileća, Republika Srpska |
| 26 | VE Teočak | U fazi ishodovanja dozvola; 40 MW | Unsko-sanski kanton |
| 27 | VE Borisavac | Projekt obustavljen; 48-60 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 28 | VE Ljubuša | U procesu pribavljanja dozvola, koncesija dodjeljena; 80 MW | Kanton 10 |
| 29 | VE Medveđak | Trenutno nema razvoja ali se i dalje vodi kao projekt od strateškog značaja; 40 MW | Unsko-Sanski kanton |
| 30 | VE Kupres 1 | Dio saglasnosti je izdan 2016. godine ali projekt nikad nije napredovao, te se uglavnom smatra otkazanim; 48 MW | Kanton 10 |
| 31 | VE Hrgud | U fazi ishodovanja dozvola; 60 MW | Berkovići, Republika Srpska |
| 32 | VE Komar | Polovinom 2025. godine raspisan je javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije. | Srednjobosanski kanton |
| 33 | VE Marino Brdo | U fazi ishodovanja dozvola, dodjeljena koncesija; 126 MW | Kanton 10 |
| 34 | VE Grebak | Početak i završetak izgradnje najavljivan od sredine 2020. godine, igrađena pristupna infrastruktura, ishodovana ekološka dozvola; 66 MW | Nevesinje, Republika Srpska |
| 35 | VE Poklečani | Dozvole i saglasnosti ishodovane, da bi dio bio ukinut tokom 2026. godine (energetska dozvola i urbanistička saglasnost). Tokom 2025. i 2026. godine osiguran značajan dio finansijskih sredstava; 132 MW | Zapadnohercegovački kanton |
| 36 | VE Velika Vlajna/Jastrebinka | U fazi pripreme dokumentacije; 59,4 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 37 | VE Debelo brdo, Turska mala” | Dodjeljena koncesija; 54,6 MW | Kanton 10 |
| 38 | VE Galica | Izbačena iz prostornog plana, nakon protivljenja stanovništva; 50 MW | Travnik |
| 39 | VE Tolanovo | Raspisan poziv za koncesiju, pri kojem Adria Energy Wind“ prilikom vrednovanja ponuda imati bonus za ponuđeno rješenje (tehnički i ekonomsko-finansijski aspekt) u procentu od 10 % od pripadajućih bodova po svim kriterijima za vrednovanje ponuda; 168 MW | Nevesinje |
| 40 | VE Bahtijevica | U fazi pripreme dokumentacije; 50 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 41 | VE Crkvina | 113,4 MW, | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 42 | Velika/Velja Međa | Potpisan ugovor o zakupu zemljišta sa županijom; 100 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 43 | VE Kacelj | Potpisana koncesija, 200 MW | Bosansko-podrinjski kanton |
| 44 | VE Ivanjica | Početak pripremnih i građevinskih aktivnosti zvanično planiran za period nakon 2033. godine; 22 MW. | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 45 | VE Glog | U fazi pripreme dokumentacije i ishodovanja potrebnih odobrenja; 108 MW | Nevesinje |
| 46 | VE Nekudina | U ranoj fazi priprema dokumentacije za koncesiju; 64 MW | Nevesinje |
| 47 | VE Planinica | U fazi pripreme dokumentacije, odabran izvođač za Prethodnu studiju uticaja na životnu sredinu; 59,4 MW | Hercegovačko-neretvanski kanton |
| 48 | VE Morine | Potencijal Morina je mapiran ali nije raspisan poziv za koncesiju; 150 MW (tehnički potencijal) | |
| 49 | VE Radimlja | U ranim fazama pripremnih radnji; 60 MW | Ljubinje |
| 50 | VE Donja Trusina | Spominje se u ERS Strategiji razvoja energetike Republike Srpske do 2035, gdje je njen završetak planiran do 2024. godine; 63-100 MW | Berkovići |
Kao što se može vidjeti iz priloženog spiska, najveća gustina planiranih vjetroelektrana je u području Hercegbosanske županije tj. Kantona 10. Ukupan broj sam za sebe je daleko od zanemarivog, ali situacija je još ozbiljnija kad se u obzir uzme da se radi o relativno malom prostoru za ovoliki broj vjetroagregata. U ovom i sličnim slučajevima apsolutno je neophodno detaljno istraživanje i procjena kumulativnog uticaja projekata na biljni i životinjski svijet, način njihovog svakodnevnog funkcionisanja, kao i uticaj na staništa i pejzaž te na život ljudi koji naseljavaju to područje.
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Osim toga, budući da se radi o kraškom terenu koji karakteriše veoma porozno, kompleksno i povezano podzemlje i vodotoci, postoji opravdana bojazan u vezi sa sposobnošću terena da izdrži ovaj broj vjetroturbina — kako zbog izlijevanja betona u takvu podlogu, tako i zbog vibracija, miniranja, kopanja i trajnog mijenjanja prirodne strukture zemljišta tokom izgradnje i funkcionisanja. Zbog porozne strukture, pukotina i podzemnih vodotokova, ti radovi mogu imati dugoročne posljedice na prirodni sistem tla i voda, i to na daleko širem obuhvatu od samog lokaliteta nekog od vjetroparkova. Akcidentne situacije, poput curenja ulja, takođe se nipošto ne smiju zanemariti tokom procjenjivanja prihvatljivosti projekata.
Samim tim se u pitanje dovodi opstanak nedovoljno istraženih, ali bogatih i osjetljivih kraških ekosistema. Izgradnja pristupnih puteva, temelja za turbine i prateće infrastrukture takođe često zahtijeva uklanjanje vegetacije i značajne izmjene reljefa, što narušava prirodnu ravnotežu područja, fragmentiše staništa i uznemirava stanovnike područja.
Tu zabrinutost za životnu sredinu, nažalost, ne prestaje. Osim što je ovo područje stabilnih i intenzivnih vjetrova pogodno za vjetroelektrane, ono zapravo predstavlja ključni dio Jadranskog migratornog puta za ptice selice koje ovim putem putuju na hiljade kilometara kako bi stigle do svojih zimovališta u Africi. Negativan uticaj vjetroturbina na ptice već je višestruko dokazan, a posebno su ugrožene vrste koje migriraju u velikim jatima ili lete na visinama koje se poklapaju sa radom turbina. Sudari sa lopaticama vjetroturbina često imaju smrtonosne posljedice, dok buka i prisustvo velikih postrojenja mogu poremetiti prirodne migracione pravce i staništa ptica.
Pored ptica, negativne posljedice trpe i šišmiši, koji su veoma osjetljivi na promjene pritiska vazduha izazvane radom turbina (barotrauma). Brojni naučni radovi upozoravaju (2-14) na to da nekontrolisana izgradnja velikog broja vjetroelektrana u osjetljivim područjima može dovesti do smanjenja biodiverziteta i trajnog narušavanja prirodnih ekosistema. Upravo zbog toga u razvijenim državama sve češće se preispituju prioriteti u procesima razvoja obnovljivih izvora energije spram pažljivog postupanja u skladu sa principima zaštite prirode.
Na primjeru Hercegbosanske županije (Kantona 10) vidljivo je da pažljiva i sveukupna procjena uticaja izostaje. Prethodne procjene uticaja na životnu sredinu rade se često bez primjene odgovarajućih standarda i bez adekvatnog prikupljanja i analize svih relevantnih činjenica, a naročito se nedovoljno kvalitetno ili uopšte ne procjenjuje kumulativni uticaj sa drugim postojećim i planiranim projektima. Pored toga, kao što se može vidjeti u analizama organizacija civilnog društva, kao i u medijskim člancima, koncesioni ugovori su takođe dodjeljeni na krajnje problematičan način (15, 16).
Na nedavno održanoj radionici o vjetroelektranama (17) pod nazivom “Procjena uticaja vjetroelektrana – najčešće greške, posljedice i preporuke”, stručnjakinja Dunja Delić (18) istakla je da bi prilikom izrade prethodne procjene uticaja trebalo uzimati u obzir ukoliko se radi o predloženim Natura 2000 područjima, odnosno Emerald područjima, kako ne bi došlo do devastacije područja do te mjere da se gube obilježja koja ih čine kandidatima za navedene kategorije. Ona je navela i da nadležne institucije imaju puno pravo da, iako još uvijek nema formalne zaštite ovakvih područja, ta područja izuzmu iz mogućnosti bilo kakvih građevinskih intervencija, upravo radi očuvanja njihovih obilježja.
Simptomatično je da niti u jednoj prethodnoj procjeni uticaja na životnu sredinu nema ovakvih preporuka, kao i da kako se čini, nadležne institucije još uvijek nisu prepoznale svoju pravu ulogu u cjelokupnom procesu. Zbog toga danas u Hercegbosanskoj županiji (Kantonu 10) postoji činjenično stanje prikazano u priloženoj tabeli, a koje ukazuje na veliku vjerovatnoću visokog stepena devastacije predmetnog područja ukoliko se realizuju svi zamišljeni, odnosno odlukama kantonalne Vlade dozvoljeni projekti. Prisutan je i rastući otpor lokalnih zajednica nezadovoljnih nedovoljnom transparentnošću i njihovim uključivanjem u procesima planiranja i dodjeljivanja dozvola i koncesija za vjetroelektrane u njihovim lokalnim zajednicama.
Centar za životnu sredinu već godinama aktivno radi u Hercegbosanskoj županiji (Kantonu 10) povodom zaštite veoma bogatog i specifičnog biodiverziteta u Livanjskom i okolnim poljima, ali i na tome da se sačuva prostorna povezanost ovog područja, kao i funkcionalnost terena koja je potrebna radi očuvanja biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na ovom području.
Očuvanje područja ne znači apsolutno odbijanje korišćenja energije vjetra, već podrazumijeva da se ona planira i koristi na način koji će minimizirati rizike po životnu sredinu, lokalne zajednice, biljne i životinjske vrste, kao i pejzaž područja. To svakako nije moguće izvesti sa brojem vjetroturbina, odnosno vjetroelektrana, koje se planiraju na predmetnom području. Ključne karike, bar proceduralno, u ovom lancu prevencije štete su daleko kvalitetnije studije uticaja na životnu sredinu, za koje je neophodno puno više vremena, posebno onog provedenog na terenu. S druge strane, kumulativni uticaj se ne može adekvatno ocijeniti bez kvalitetnih prostornih planova, a za koje se rade strateške procjene uticaja na životnu sredinu/okoliš. Ovakvi dokumenti višeg reda služe upravo da uštede vrijeme i novac svima, uključujući investitore, kroz spriječavanje ulaganja u razvoj projekata za koje je jasno da će biti u sukobu sa prostornim planom i drugim namjenama predviđenim za konkretne lokacije.
Stoga Centar za životnu sredinu, zajedno sa mještanima predmetnog područja, nastavlja da sarađuje po pitanju radnji koje se mogu i trebaju preduzeti kako bi se ovo područje sačuvalo od devastacije koja će privatnim investitorima donijeti profit, ali će područje učiniti neprepoznatljivim.
Ovaj članak je napisan kroz projekt Green Agenda Navigator koji finansijski podržava Evropska unija. Njegov sadržaj isključiva je odgovornost Centra za životnu sredinu i ne odražava nužno stavove Evropske unije ili Beogradske otvorene škole.
- https://www.gwec.net/reports/globalwindreport#Download
- How far are birds, bats, and terrestrial mammals displaced from onshore wind power development? – A systematic review – https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006320723004834
- Smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice – https://www.biom.hr/2024/07/22/smjernice-za-procjenu-utjecaja-vjetroelektrana-na-ptice/
- Criteria for Identifying Splitting of Projects (Salami-Slicing) Tactic in Light of the C-11/20 Regione Puglia Case and EIA Practice in Greece (Journal for European environmental & planning law, v.19 no.3, 2022년, pp.222 – 247 Pouikli, Kleoniki (Deputy Head of Section “Public Law”, era Academy of European Law) , Tsakalogianni, Ifigeneia (Post-Doctoral Researcher in Environmental Law, National and Kapodestrian University of Athens, Athens, Greece, Corresponding Author KPouikli@era.int)
- Baza podataka Tethys: https://tethys.pnnl.gov/country/greece?content=All&technology=All&stressor=All&receptor=All&search=&order=title&sort=desc
- Wind turbines displace bats from drinking sites – https://ouci.dntb.gov.ua/en/works/7XaDvmQr/#1
- Will future wind power development in Scandinavia have an impact on wolves? https://ouci.dntb.gov.ua/en/works/4bapQpd7/#1
- Mika Jarvinen, Hanna Paulomaki: Designing Renewable Energy Systems within Planetary Boundaries, A Textbook for Energy Engineers, poglavlje Wind Energy , https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-031-69856-9_5?fromPaywallRec=false#11
- Wind turbine noise pollution reduces songbird vocal presence through changes in abundance (Yael Lehnardt,Tom Klein, Jesse R. Barber, Oded Berger‑Tal1; https://doi.org/10.1007/s11356-025-36355-x)
- Aristides Moustakas, Panagiotis Georgiakakis, Elzbieta Kret, Eleftherios Kapsalis; Wind turbine power and land cover effects on cumulative bat deaths; https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2023.164536)
- Eldina Salkanović, Peter Enevoldsen, George Xydis, Investigating Avian habitat modification and behavioral dynamics in active wind farm environments, https://doi.org/10.1007/s10668-024-05573-7
- Global life-cycle impacts of onshore wind-power plants on bird richness https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2665972720300647?via%3Dihub
- Effects of wind farms on raptors: A systematic review of the current knowledge and the potential solutions to mitigate negative impacts https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/acv.12988
- A long-term assessment of raptor displacement at a wind farm https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/fee.2089
- Vlada u BiH po nepostojećem zakonu prodavala javna bogatstva 18 godina, https://www.slobodnaevropa.org/a/kanton-10-hbz-bih-koncesije-ustavni-sud-fbih/33657631.html
- Predizborne koncesije u Kantonu 10: Zahtjevi neugodni za svaku vlast https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/predizborne-koncesije-u-kantonu-10-zahtjevi-neugodni-za-svaku-vlast-1138941/
- https://czzs.org/vjetroelektrane-greske-posljedice-i-preporuke/
- https://www.researchgate.net/profile/Dunja-Delic