Utorak, 3 Februara, 2026

Vjesnik klimatskih promjena: Trešnjin cvijet u Kjotu procvjetao najranije do sada

Ove godine, trešnjin cvijet u Kjotu procvjetao je 26. marta, što je najraniji datum cvjetanja od kada se ono bilježi u ovom japanskom gradu.

Tradicija zapisivanja tačnog datuma cvjetanja trešnjinog cvijeta, vjesnika proljeća u Japanu i simbola prolaznosti života, datira još od 812. godine.

Od tada su stanovnici Kjota godinama bilježili ovaj datum, a podaci koje su prikupili pružili su nam uvid u to kako su klimatske promjene i globalno zagrijavanje uticali na promjenu vremena cvjetanja. Naime, sudeći po pomenutim podacima, trešnjin cvijet sada cvjeta u prosjeku oko devet dana ranije u odnosu na početak dvadesetog vijeka, piše sajt Klima101.

Ovaj dugačak period praćenja cvjetanja oslikava porast lokalne temperature kroz vrijeme, povezan sa procesom urbanizacije i globalnim zagrijavanjem. Posljedica, koja nam daje samo jedan od primjera uticaja klimatskih promjena na živi svijet, jeste da sada trešnjin cvijet cvjeta ranije nego što je ikada cvjetao u prethodnih 1200 godina.

tresnje kjoto

Prikaz datuma punog cvjetanja trešnjinog cvijeta u Kjotu u posljednjih 1200 godina. Vidljiv je trend ranijeg cvjetanja počevši od 20. vijeka.
Izvor: datagraver.com/

Pupoljci trešnjinog cvijeta formiraju se još tokom ljeta prethodne godine, a na vrijeme cvjetanja učitu različiti faktori, među kojima je najznačajnija temperatura koja vlada tokom zime i ranog proljeća. Japanska Meteorološka Agencija razvila je metodu pomoću koje svake godine predviđa datume prvog dana cvjetanja i punog cvjetanja na više lokacija duž Japana. Na Okinavi cvjetanje obično počinje u januaru, a do Kjota i Tokija stiže krajem marta ili početkom aprila.

Širom nacije se ova predviđanja prate preko medija, a kada trešnjin cvijet procvjeta, običaj je da se mještani sa porodicom i prijateljima okupljaju ispod ovih vjesnika proljeća i uživaju u hrani i piću. Smatra se da je ovaj običaj nastao u Nara periodu (710-794), kada su cvjetovi trešnjinog cvijeta opčinili ljude svojom ljepotom.

AUTOR: Milica Simonović

Povezane vijesti

Dan močvara – U BiH vlažna staništa su nezaštićena i degradirana, ali ima i pozitivnih pomaka

Bardača; Foto: Jelena Jevđenić/Impuls U svijetu je u proteklih 45 godina nestala  oko trećina vlažnih staništa i sada iščezavaju tri puta brže nego šume. Prema...

Nezakonite MHE na Kasindolskoj rijeci – Aarhus centar traži obustavu postupka

  Aarhus centar u Bosni i Hercegovini uputio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zvanične komentare na zahtjev za prethodnu procjenu...

Popular Articles