Veliki dobrotvor “zelenih” i zagovornik čiste energije George Soros ulaže novac u industriju ugljena na koljenima

Za sada je nepoznato koliko toga američki “filantrop” i milijarder posjeduje na Kosovu, ali je zato The Guardian prije nekoliko dana potvrdio informaciju da filantrop George Soros ulaže milijune u sektor eksploatacije ugljena, što je u suprotnosti s njegovim zagovaranjem i promoviranjem “zelene energije”.

Poznato je da je jedan od najvećih “filantropa” današnjice, vizionar i “borac za ljudska prava i promicanje demokracije u svijetu”, američki milijarder George Soros, vatreni zagovornik takozvane “zelene energije” i da preko svoje krovne nevladine i neprofitne organizacije Otvoreno društvo preko svojih zelenih podružnica financira prosvjede ekološki osviještenih aktivista koji se diljem svijeta protive konvencionalnim izvorima energije i tako pokušavaju “spasiti planetu Zemlju od predstojeće kataklizme”.

2009. godine na konferenciji u Kopenghagenu je George Soros predložio 150 milijardi dolara vrijedan klimatski plan koji bi navodno pomogao bi zemljama Trećeg svijeta da se lakše prilagode klimatskim promjenama, smanje emisiju ugljičnog dioksida i zaustave deforestaciju.

“Tim planom djelomično bi se riješio problem financijskih prepreka u pregovorima. To bi moglo biti jako važno jer klimatske su promjene vrlo stvarne i egzistencijalni problem cijelog svijeta”, izjavio je tada Soros.

George Soros je u samom vrhu Forbesove liste najbogatijih ljudi svijeta i njegovo osobna imovina se u vrijeme konferencije u Kopenhagenu procjenjivala na 11 milijardi dolara od kojih je na milijarde donirao u dobrotvorne svrhe.

Sredinom 2000-ih se Soros aktivno pridružio borbi protiv globalnog zagrijavanja, a samo u listopadu 2009. je uložio milijardu dolara u razvoj “zelene tehnologije”.

Onda 2001. rijetki mediji objavljuju vijest da je Soros odlučio zaraditi nešto novca i na bogatim nalazištima kosovskog ugljena. Portal Seebiz.eu tada javlja kako su se George Soros i albanski milijarder Sahit Muja udružili da bi eksploatirali ugljen na Kosovu koji vrijedi oko 300 milijardi dolara, a Muja i jedan Sorosev agent su tada pet puta bili na Kosovu i pregovarali o tom unosnom sektoru.

Digital Journal u vrijeme pregovora oko ovog unosnog posla piše da Kosovo posjeduje rudnih bogatstava u vrijednosti 1 000 milijardi dolara, novac pred kojim je Geroge Soros iznenada zaboravio na svoju “ljubav prema čovječanstvu i prirodi”. Budući da su u to vrijeme u dodjelu koncesija poslova na Kosovu bili upleteni najviši dužnosnici Clintonove administracije, mnogi su se zapitali je li NATO na Kosovu vodio rat kako bi spasio Albance od pogroma ili da se dokopa bogatih kosovskih resursa? Soros i Muja su uz pomoć tadašnje američke državne tajnice Hillary Clinton bacili oko na ugljen i rude, Madeleine Albright je izrazila žarku želju da kupi Kosovski Telekom i tako dalje.

Za sada je nepoznato koliko toga američki “filantrop” i milijarder posjeduje na Kosovu, ali je zato The Guardian prije nekoliko dana potvrdio informaciju da filantrop George Soros ulaže milijune u sektor eksploatacije ugljena, što je u suprotnosti s njegovim zagovaranjem i promoviranjem “zelene energije”.

Milijarder koji je ranije financirao obnovljive izvore energije i inicijative koje se zalažu za nisku razinu ispuštanja stakleničkih plinova je ugljen čak nazvao “smrtonosnim metkom za klimatske promjene”.

Nakon višegodišnje kampanje koje su plaćeni ili dragovoljni zeleni aktivisti vodili u Americi i diljem svijeta cijene kompanija u energetskom sektoru koje koriste ugljen padaju i za 98% i tada dolazi Soros koji ih otkupljuje doslovno za šaku dolara. Naravno, vijest koju je The Guardian objavio prije tjedan dana još nitko nije prenio u Hrvatskoj i regiji, što po tko zna koji put dokazuje utjecaj američkog milijardera na medije. Posljednje vijesti koje Sorosa vežu za ugljen je njegova kosovska avantura. Od tada više ni retka.

Što se zapravo dogodilo? Naime, proteklih mjeseci je milijarder i filantrop George Soros uložio više od 2 milijuna dolara u divove ugljena, kompanije Peabody Energy i Arch Coal, unatoč tome što je jednom to gorivo nazvao “smrtonosnim” za klimu.

Podnesci američke Komisije za vrijednosne papire pokazuju da je između travnja i lipnja ove godine Sorosev upravljački fond (Soros Fund Management/SFM ) kupio više od 1 milijun dionica kompanije Peabody Energy, najveće svjetske privatne tvrtke ugljena i to za samo 2,25 milijuna dolara. Osim toga, kupio je i 500 000 dionica Arch Coala za samo 188 000 dolara.

Sorosev SFM je kupio velike udjele po vrlo povoljnim cijenama. Peabody i Arch su divovi američkog sektora ugljena, ali su pretrpjeli ogromne gubitke u posljednjih nekoliko godina i izgubili više od 98% svoje vrijednosti.

Sorosev fond je sličan posao napravio 2014. godine kada je 234,4 milijuna dolara uložio u plinsku kompaniju za eksploataciju ugljena Consol. Te dionice su prodane nekoliko mjeseci poslije zbog pada cijene plina.

Soros je još uvijek 29. najbogatija osoba na svijetu i prema Forbesu je težak 24,2 milijarde dolara.

2009. godini, nakon što je uvjerio Al Gorea u opasnoti koje sa sobom nose klimatske promijene, obećao je da će potrošiti 1 milijardu vlastitog novca na obnovljive izvore energije i financirati think-tank “Inicijativu klimatske politike” (Climate Policy Initiative).

U to vrijeme je Soros rekao: “Ne postoji čarobni metak za klimatske promjene, ali je smrtonosni metak – ugljen!”

Izvješće think-tanka CPI od lipnja 2014. godine zaključuje da odustajanje od ekonomičan način da se smanji emisija štetnih plinova. Danas CPI odbija komentirati očiglednu nedosljednost njihovog dobrotvora.

Veličina investicija, koje su ipak male u odnosu golemo Sorosevo bogatstvo, pokazuju da se njima može špekulirati.

Dan Lowrey, analitičar ugljena agencije SNL Energy kaže da je Soros kupovao dionice kompanija Peabody Energy i Arch Coal Peabody i tijekom 2011. i 2012. godine.

“Po svojim trenutnim cijenama za dionicu iznad 1 dolara ove investicije se gotovo mogu promatrati kao burzovna opcija ili mali ulog koji će doprinijeti oporavku globalne cijene ugljena”, rekao je Lowrey, iako je teško povjerovati u Soroseve dobre namjere kada je u pitanju mogućnost dobre zarade.

Soros je također bio značajan donator izbornih kampanja Hillary Clinton i Baracka Obame i donacijom od barem milijun dolara se kod oboje pozicionirao kao pristaša jakih aktivnosti u utjecaju na smanjivanje rizika od klimatskih promjena.

Industrija ugljena je priznala da joj je Obamin plan čiste energije naštetio, a Clinton je obećala da će ga podržati, jer ugljen prijeti budućnosti Sjedinjenih Država.

Analitičari think-tanka “Carbon Tracker” su ranije ove godine izvijestili da je američki sektor ugljena u “strukturnom padu” zbog jeftinog plina iz škriljca i sve težeg regulatornog pritiska.

“Mi ne vidimo razloga sumnjati u ovaj zaključak”, kaže analitičar “Carbon Trackera” Luke Sussams.

“Kompanije se još uvijek bore da ostanu na površini tržišta, ali propadaju svakog mjeseca. Ovaj mjesec je bankrotirala kompanija Alpha Natural Resources, drugi najveći američki proizvođač ugljena nakon Peabodya”, kaže Luke Sussams

U utorak je Citigroup banka izvijestila da je ukupna vrijednost navedenih tvrtki ugljena pala za dvije trećine od 2012. godine, a “trenutni tržišni uvjeti će vjerojatno ustrajati”.

Glasnogovornik Sorosevog fonda za ulaganja (SFM) je za The Guardian odbio komentirati ulaganja.

Izvor: Alter Mainstream Info.com