Međunarodni savez naučnika i istraživača upozorava na neizrecivu patnju ako se ne poboljša zaštita planete.
Čovječanstvo je pred “klimatskom krizom”, navodi se u dramatičnom upozorenju više od 11.000 naučnika iz 153 države svijeta, uz poziv da se klimatska kriza ublaži i preokrene.
Međunarodni savez naučnika i istraživača upozorava da čovječanstvu prijeti “neizreciva patnja” ukoliko značajno ne poboljša zaštitu svoje planete, prenosi Beta, pozivajući se na internetsku stranicu CNET.
Upozorenje objavljeno u magazinu BioScience rezimira veći dio naučnih istraživanja tokom posljednjih 40 godina i navodi kako je Zemlja nedvosmisleno pod “klimatskim udarom”.
“Udružili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promjene oštrije i ubrzavaju se brže nego što su naučnici očekivali”, kaže William J. Ripple, profesor ekologije na Državnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja.
Nestaje vremena za akciju
“Mnogi od nas osjećaju kao da nam nestaje vremena za akciju.”
Ripple je napisao upozorenje čovječanstvu 2017. godine, koje je potpisalo više od 15.000 naučnika, te detaljno naveo štetu koju su ljudi napravili prirodnom okruženju i zahtijevao promjene.
Ažurirano upozorenje posebno je usmjereno na klimatsku krizu i objedinjuje godišnje podatke o rastu stanovništva, gubitku šumskog pokrivača, emisiji zagađujućih plinova koji zagrijavaju planetu i potrošnji energije u posljednja četiri desetljeća.
Saopćenje ukazuje na zabrinjavajuće tendencije: većina mjera utjecaja čovjeka na klimatske promjene ide u pogrešnom smjeru još od 1979. godine.
Novi dokument predstavlja šest međusobno povezanih koraka, koji bi mogli ublažiti neke od efekata “vanredne situacije”, uz poziv na velike promjene u načinu funkcioniranja društva.
Prvi od šest koraka je primjena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udjelom ugljika.
Od astrofizike do neurologije
Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagađivača, kao što su metan, ugljična jedinjenja i hidroflurougljici.
Treći je obnavljanje ekosistema Zemlje, uz pomoć morskim grebenima, šumama, stepama i drugom, i uz sprečavanje nestanka staništa i biodiverziteta.
Četvrti korak je smanjenje potrošnje hrane životinjskog porekla i, umjesto toga, ishrana ljudi zasnovana na biljnom porijeklu namirnica.
Peti korak je prelazak sa politike stalnog rasta bruto domaćeg proizvoda na politiku trajnog održivog ekosistema i poboljšanja dobrobiti ljudi.
Posljednji, šesti korak koji su predložili naučnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovništva svijeta u mjeri koja osigurava socijalni integritet.
Te prijedloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naučnika iz 153 države i iz mnogih naučnih disciplina – od astrofizike do neurologije.
Autori su taj članak objavili i na društvenim medijima i direktno poslali e-poštom naučnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.
“Dobili smo potpise podrške od širokog spektra naučnika, što vjerovatno odražava da su i oni svjedoci utjecaja promjene klime na biljke, životinje i ekosisteme koje proučavaju”, rekao je Thomas Newsome, ekolog sa Univerziteta u Sydneyju i koautor dokumenta.
Nije sve ružno i turobno
Međutim, piše CNET, nije sve ružno i turobno: kao ohrabrujući znak da se “tok okreće” autori ističu nedavno naglo jačanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promjenu politike.
Izgleda kako neki podaci nagovještavaju da stanje također ide u pozitivnom pravcu.
Autori prenose kako se globalna stopa plodnosti usporava, a potrošnja električne energije od sunca i vjetra raste, ali primjećuju da se čak i ti elementi prakse ponovo preokreću u suprotnom smjeru.
Hitna reakcija, zaključuju autori, donijet će čovječanstvu mnogo veće blagostanje nego što se može postići “radeći kao obično”.
Izvor: Agencije