U 11 mjeseci uništeno je 7.900 kvadratnih kilometara, pet puta više od površine Londona; glavni razlog ilegalna sječa.
Krčenje kišnih šuma u Amazoni dosegnulo je u posljednjih deset godina rekordnu razinu, a glavni je razlog te nesretne statistike ilegalna sječa, prenosi u subotu BBC pozivajući se na podatke brazilske vlade.
Službene brojke govore da je između kolovoza 2017. i srpnja 2018. uništeno 7.900 km2 prašume, pet puta više od površine Londona.
Prema riječima ministra zaštite okoliša Edsona Duartea, glavni je razlog ilegalna sječa stabala, prenosi Hina.
Iako je krčenje šuma u Amazoni opalo za čak 72 posto u odnosu na 2004., kada je savezna Vlada, nakon što je te godine iskrčeno područje veličine Haitija – više od 27.000 km2 – uvela brojne mjere za borbu protiv deforestacije, pobornici zaštite okoliša vrlo su zabrinuti.
Aktiviste brine politika Jaira Bolsonara
Posebno ih brine okolišna politika novoizabranog predsjednika Jaira Bolsonara, koji je tijekom kampanje obećao smanjivanje kazni za uništavanje šuma, a najavio je i slabljenje utjecaja agencije za zaštitu okoliša.
Pomoćnik novog predsjednika također je najavio da će vlada spojiti ministarstva poljoprivrede i okoliša, potez za koji kritičari tvrde da će dodatno ugroziti opstanak kišnih šuma.
Krčenje šuma najintenzivnije je u državama Mato Grosso i Para, u kojima je 2017. zabilježen porast sječe šuma od 13,7 posto.
Kako je Mato Grosso najveći proizvođač žitarica u Brazilu, može se očekivati da će se poljoprivredna zemljišta i dalje širiti nauštrb kišnih šuma Amazone.
Ministar Duarte prvenstveno upire prst u nesmiljenu ilegalnu sječu šuma i poručuje kako zemlja mora postrožiti prekršajna i kaznena djela na štetu okoliša te ojačati borbu za zaštitu održivog razvoja bioma.
‘Pluća planete’
Kišne šume Amazone postale su planetarno poznate kao “pluća planeta”.
To je područje dom najveće tropske kišne šume na svijetu, kao i biljnih i životinjskih vrsta koje znanstvenici i dalje nastavljaju otkrivati.
Veći dio šume velike milijune četvornih kilometara nalazi se u Brazilu, gdje, prema zakonima iz 1965., zemljoposjednici moraju određeni postotak posjeda ostaviti pod šumom.
Izvor: Agencije