UNESCO je proširio rezervat biosfere otoka Galapagosa za gotovo 15 miliona hektara, pa se ono sada proteže i na morski dio arhipelaga, objavilo je ekvadorsko ministarstvo za zaštitu okoliša.
“Članovi međunarodnoga Vijeća za koordinaciju Programa o čovjeku i biosferi, prošle su sedmice u Parizu odobrili prijedlog o proširenju rezervata biosfere za 14,6 miliona hektara, a njegov novi naziv bit će Rezervat biosfere Galapagosa”, stoji u priopćenju ministarstva.
Do danas poznato kao Rezervat biosfere Kolumbova arhipelaga, što je drugi naziv za Galapagos, područje je pokrivalo samo kopneni dio čija je površina iznosila 772.000 hektara.
Odlukom UNESCO-a “ovaj rezervat biosfere postaje jedno od najvećih pomorskih dobara od najvećega međunarodnog značaja”, priopćilo je ministarstvo.
Ekvadorski arhipelag Galapagosa, proglašen UNESCO-vom prirodnom baštinom još 1978. godine, nalazi se oko 1600 km od južnoameričke obale. Ondje živi oko 25.000 stanovnika, većinom u gradovima Puerto Ayori, San Cristobalu, Santa Cruzu… Uglavnom se bave turizmom koji je glavni pokretač gospodarskog rasta, a žive i od poljoprivrede te od mora.
Jedinstvena flora i fauna arhipelaga iznimno su zanimljive znanstvenicima iz cijeloga svijeta.
Otočje je geološki jako mlado, a slavno je po velikom broju endemskih vrsta koje je prvi izučavao britanski prirodoslovac Charles Darwin 1835. godine.
Ovo područje mnogi nazivaju “muzejem evolucije”, a vjeruje se da je bio nadahnuće za Darwinovu knjigu “Porijeklo vrsta”.
Prvi UNESCO-v popis sastavljen je 1978. godine, a sadržavao je tek osam kulturnih i četiri prirodne lokacije među kojima su bili otočje Galapagos, ekvator, Historijski centar u Krakovu, crkve isklesane u stijenama u Lalibeli u Etiopiji i američki nacionalni park Yellowstone.
(HINA)